U izvještaju objavljenom uoči početka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, Oksfam, čiji je cilj iskorenjivanje siromaštva, ocijenio je da bi svijet u narednoj deceniji mogao da dobije i prvog bilionera, odnosno supebogataša čije bogatstvo premašuje 1.000 milijardi dolara, prenijele su agencije.

"Milijarderi postaju bogatiji, radnička klasa se bori, a siromašni žive u očajanju. To je nesrećna sadašnjica svjetske privrede", napisao je u predgovoru izvještaja američki senator Berni Senders.

Senders je ocijenio da nikada nije postojala takva nejednakost u primanjima i bogatstvu, a i da su u današnje vrijeme "pohlepa, arogancija i neodgovornost - bez presedana".

"Imamo vodećih pet milijardera, koji su udvostručili svoje bogatstvo. Sa druge strane, gotovo pet milijardi ljudi postalo je siromašnije", rekao je na otvaranju skupa u Davosu Amitab Behar, izvršni direktor organizacije Oksfam, osnovane 1942. u Oksfordu, koja je 1995. prerasla u savez humanitarnih organizacija iz cijelog svijeta.

Oksfam je precizirao da su tih pet ljudi - Ilon Mask, Bernar Arno, Džef Bezos, Leri Elison i Voren Bafet - od 2020. godine udvostručili svoje bogatstvo.
Behar je prognozirao da će najkasnije u narednih deset godina svijet dobiti prvog bilionera, a da je, prema procjenama Oksfama, za borbu protiv siromaštva potrebno više od 200 godina.

Osoba koja pređe tu granicu, a moguće je da to bude i neko ko sada uopšte nije na spisku najbogatijih ljudi, imaće u finansijskom smislu istu "težinu" kao i naftom bogata Saudijska Arabija, rekao je Behar.

U ovom trenutku je, prema navodima Oksfama, koji se oslanja na Forbsov spisak najbogatijih ljudi, najbogatiji čovjek na svijetu Ilon Mask sa imovinom vrijednom oko 250 milijardi dolara.

Oksfam je naveo da lista Forbsa pokazuje da je ukupno bogatstvo petorice najbogatijih milijardera u novembru 2023. iznosilo 869 milijardi dolara, što je nominalno 155 odsto više nego u martu 2020. kada je iznosilo 340 milijardi. Realno, to je povećanje iznosilo 114 odsto.

Tih petoro superbogataša je prema računici Oksfama od 2020. prosečno svakog sata zarađivalo 14 miliona dolara.

Sa druge strane, 4,77 milijardi ljudi postalo je siromašnije i od 2020. izgubilo ukupno oko 20 milijardi dolara, pri čemu su enormna poskupljenja energenata i hrane, zbog rata u Ukrajini, nesrazmjerno pogodila upravo najsiromašnije države.

Plate 791 miliona zaposlenih od 2020. nisu držale korak sa inflacijom, izračunao je Oksfam.

Mjere koje Oksfam predlaže protiv takve nejednakosti su konstantno oporezivanje bogataša u svakoj zemlji, efikasno oporezivanje velikih korporacija i borba protiv utaje poreza. Sredstva koja bi se tako ubrala treba uložiti u zaštitu klime, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu zaštitu.