Iz GP URA su, odgovarajući na pitanja "Dana", kazali da je izbor VDT-a u punom mandatu jedna od najvažnijih pretpostavki nastavka aktivne borbe protiv organizovanog kriminala, ali i članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.

– URA je, za razliku od nekih političkih opcija, dala ključan doprinos da dođe do promjena u Tužilaštvu kada su usvojene nove izmjene zakona čime su pokrenute velike reforme. Takođe, vrijedi napomenuti da su poslanici URA glasali za kandidatkinju za VDT Maju Jovanović, kao tužiteljku koja je prva krenula u mijenjanje sistema, a čiji je predlog i bio izbor Vladimira Novovića za glavnog specijalnog tužioca – kažu u partiji čiji je predsjednik Dritan Abazović.

Ističu da je, s obzirom na to da je za Crnu Goru dobro da dođe do izbora VDT-a u punom mandatu, URA tu, da kao i ranije, zaštiti nacionalne interese i ubrza evropski put Crne Gore.

– Koliko je nova većina sposobna za to, jasno je svima nakon što nijedno važno pitanje nije mogla da riješi bez opozicije. Naredne sedmice organi partije će se izjasniti o predloženim rješenjima. Jovanović i Marković su ozbiljni kandidati koji imaju kapaciteta i profesionalnog integriteta da se nose sa ovom važnom funkcijom – zaključuju u GP URA.

Podsjetimo da postoji mogućnost da neke partije iz parlamentarne većine ne glasaju ni za jednog kandidata za vrhovnog državnog tužioca. Naime, predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević nedavno je saopštio da ta partija nije promijenila stav o tome šta je njihov uslov za izbor VDT-a, ističući da ni favorit ni autsajderi za tu poziciju neće imati njihovu podršku ako se jasno ne odrede "prema onome što su činjenice koje se odnose na zloupotrebe tadašnjih čelnih ljudi u crnogorskom pravosuđu u postupku poznatom kao `državni udar`".

Na drugoj strani, u vladajućoj koaliciji nezvanično su nam saopštili da očekuju da GP URA podrži izbor VDT-a, a nisu sigurni ni kako će glasati Bošnjačka stranka, koja ima šest poslanika. Prema nezvaničnim informacijama koje smo dobili iz te stranke, o glasanju za VDT-a odlučiće uskoro stranački organi, a to će se najvjerovatnije dogoditi neposredno pred održavanje sjednice Skupštine.

Da se političke karte, očigledno, još nijesu u potpunosti izmiješale, pokazalo je i glasanje 21. decembra, kada Skupština nije izabrala Maju Jovanović za vrhovnog državnog tužioca. Tog dana glasalo je 48 poslanika, što nije bilo dovoljno za potrebnu dvotrećinsku podršku. Za Jovanović je glasalo šest poslanika, a ostali su bili uzdržani.

Da li će doći do deblokade i da li će vrhovni državni tužilac biti izabran 27. januara i ko će podržati taj izbor vidjećemo, ali je jasno da je za funkcionisanje sistema potrebna i veća inkluzivnost od one koja je trenutno prisutna na političkoj sceni.