Stojeći na ovom mjestu, uz dostojan pijetet i zahvalnost, imamo obavezu da se zapitamo kakve poruke i putokaze možemo da izvučemo iz ovog podviga najslavnijeg naraštaja u našoj istoriji - rekao je Tasovac.

On je podsjetio da je proboj Solunskog fronta jedan francuski oficir opisao kao "neviđen maraton francuske konjice i srpskog pješaka, u kome je pobijedio srpski pješak".

- Ta usmjerenost ka cilju, taj trijumf potencijala nad problemom, bilo je dovoljan da srpski vojnik, vraćajući se u otadžbinu, bude brži od francuskog konjanika. Od nas se danas takav podvig ne traži, ali se traži naša usmjerenost ka cilju, koja će nam omogućiti da više ne bude gužva na izlazu iz Srbije, već, kao tada, na ulazu u nju, a brzinom koju tada možemo da postignemo siguran sam da ćemo i sami biti zadivljeni - kazao je ministar.

Tasovac je podsjetio na poštovanje koje je tada Srbiji odavao svijet, a prije svih Amerika koja tih godina stupa na pozornicu kao svjetska sila, čiji predsjednik Vudro Vilson 28. jula 1918. istakao pored američke i srpsku zastavu na Beloj kući i svim državnim zgradama i rekao da se "Srbija viteški borila i propatila za ista ona načela za koja se zalažu Sjedinjene Države", a u njegovom kasnijem zastupanju Srbije u pregovorima naša zemlja stekla je svog moćnog zaštitinika.

Ne zaboravljamo, dodao je Tasovac, ni žrtvu ruskog cara Nikolaja Drugog, koji je, ušavši u rat da bi zaštitio Srbiju, na kraju izgubio i život i imperiju.

- Nemamo riječi da izrazimo zahvalnost Grčkoj, koja je tih godina Srbima zamijenila otadžbinu i koja je, na ponudu centralnih sila da s juga napadne Srbiju i stekne teritorijalnu korist za sebe odgovorila kako je ona suviše mala zemlja za tako veliko nepočinstvo - izjavio je on.

Ministar je primijetio da se "danas pitamo šta je bilo to čime je Srbija izazvala toliko poštovanje ne samo svojih saveznika već i svojih ratnih protivnika, čiji je car Vilhelm Drugi govorio o "jednom malom narodu", koji je za četiri godine rata ispisao "samo najveće i najslavnije pobjede'".

- Tajna je u tome da vas drugi, šta god o njima mislili, najčešće ne vide gorim nego što vidite sami sebe. Ako uspijemo da se kao društvo integrišemo, kao u to vrijeme, ako dozvolimo sebi da naši potencijali ponovo pobijede naše probleme, siguran sam da ćemo povratiti najprije svoje samopoštovanje, a potom i poštovanje svih drugih, za koje, ne bez razloga, vjerujemo da nam pripada - zaključio je Tasovac.

Ceremoniji polaganja vijenaca prisustvovali su i ministri Makedonije i Trakije, načelnik Generalštaba nacionalne odbrane Grčke, predstavnici crkve i lokalnih vlasti u Grčkoj, kao i srpski državni i vojni zvaničnici i predstavnici saveznika iz Prvog svjetskog rata, saopštilo je Ministarstvo kulture.

(Izvor:Blic)