Da li je Rusija nakon ove odluke administracije američkog predsjednika Džozefa Bajdena bliža pobjedi i da li je „izdala“ Ukrajinu i tamošnje rukovodstvo? Da li je Zelenski bliži odluci da prihvati odluku o pregovorima? Kako će nova situacija uticati na Srbiju i situaciju na Kosovu? Da li će se Putin zaustaviti na Ukrajini?

Podsjetimo, Bijela kuća je krajem prošle nedjelje saopštila da obustavlja pomoć Ukrajini.

„Pomoć koju smo pružali trenutno je obustavljena“, rekao je tada portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi, prenio je Rojters.

Vojni analitičar Aleksandar Radić navodi da se kontinuitet zapadne podrške može i nadalje očekivati, bez obzira na ovu odluku. Naglašava da Zapad objavljuje mnogo više informacija ostanju na ratištu, u odnosu na Rusiju, kao i da SAD objavljuju koliko su sredstava poslali, dok za vlast u Kremlju to nije slučaj.

„Načini na koji se obezbjeđuje finansiranje, odnosno odobravanje sredstava je komplikovano, ali ti podaci su javni. I mi znamo o problemima, raznim turbulencijama, kada je neko platio, a kada je došlo do zastoja u pomoći. Mnogo podataka isplivava u otvorene izvore. S druge strane, na Istoku, mi to ne znamo. Samo se pretpostavljalo da Rusi imaju problema sa municijom pa se onda pokazalo kao tačno, jer su kupili municiju, ni manje ni više, od Sjeverne Koreje“, kaže Radić.

Ukazuje da sa strane Rusije ne postoji nijedna informacija o planu finansiranja vojske, koliko je para dato i šta stoji iza jednog takvog posla.

„Zapravo, mi patimo od viška informacija, i zanemaruje se suština. Postoji jasan stav Vašingtona i njihovih saveznika da u kontinuitetu podržavaju Ukrajinu. Oni su napravili višegodišnje planove za podršku ukrajinskoj vojsci, i ne samo za vrijeme rata, već i poslije, kroz jačanje ukrajinskih oružanih snaga. Vijest da Stejt department obustavlja pomoć Rusiji može samo loše da utiče na raspoloženje i moral Ukrajinaca. Međutim, to i nije uskraćivanje podrške, i priliv naoružanja i municije će se nastaviti“, pojašnjava Radić.

Prema njegovim riječima, Zapad se ne povlači. On ima svoje tenzije, unutrašnje protiv rječnosti, ali „nema nijednog signala da će dići ruke od Ukrajine“.

Govoreći o tome kako ova odluka SAD može uticati na prilike u Srbiji i regionu, on ističe da se kod nas stvorila „atmosfera derbija koji se gleda sa emocijom, kao da su u pitanju Delije i Grobari“.

„Stvorena je atmosfera bez presedana, koje nema u drugim zemljama. Kod nas se ne sagledavaju činjenice o ratu. Sa strašću se razmišlja. Sa obje strane je vrlo teško razgovarati sa ljudima o činjenicama, jer imate nove generacije koje nisu ni služile vojni rok, ali su ostrašćeni i ratuju sa svojih kauča kao da su na borbenojh liniji u rovu. Oni svako pomjeranje na frontu doživljavaju spektakularno, pa i uzimanje 350 metara na frontu doživljavaju kao konačnu pobjedu“, konstatuje Radić.

Navodi da su u Putinovim krugovima kod nas još uvijek aktuelne priče o Odesi, luci u Ukrajini koju će „sigurno osvojiti, a onda će razmisliti šta će dalje“.

Urednica spoljnopolitičke rubrike u Blicu Nataša Ivanovski ocjenjuje da obustavljanje američke pomoći Ukrajini u nekom smislu može da se shvati kao poen za Rusiju, jer se to uklapa u zvanične narative ruskih zvaničnika od početka invazije da će SAD da kad-tad ostaviti Ukrajinu na cjedilu.

„Rusija je svakako računala na ovaj scenario, da će doći do okršaja u Kongresu između demokrata i republikanaca, naročito kad se uzme u obzir da je ovo izborna godina u SAD i da će republikanci pokušati da opstruišu predsjednika Džoa Bajdena koliko je to u njihovoj mogućnosti. Republikanci su tradicionalno bili oštriji prema Rusiji od demokrata, ali kada su u pitanju veliki ulozi, kao što je izbor za sljedećeg predsjednika SAD, sve to pada u drugi plan. Ipak, obustavljanje pomoći SAD nikako ne treba gledati kao pobjedu Rusije, jer je isti dan kad je objavljeno da se zaustavlja pomoć SAD, brtanski premijer Riši Sunak bio u posjeti Kijevu i najavio najveći paket britanske vojne pomoći dosad. Očekujem da će i EU uskočiti u pomoć Ukrajini“, smatra ona.

Ukazuje da se retorika SAD promijenila od toga da će pružati pomoć Ukrajini „dokle god je potrebno“, do toga „koliko god su u mogućnosti“.

„Bajden će sigurno biti oprezniji do novembra, kad su izbori u SAD, na ruku mu ne ide i rat na Bliskom istoku, koji se sad proširio do Jemena i Crvenog mora. Sigurno je da će obustavljanje pomoći uticati na moral ukrajinske vojske i naroda u borbi protiv Rusije. Ukrajini nedostaje oružje, ali i ljudstvo, a situacija na terenu im ne ide u korist jer od kontraofanzive na Herson u jesen 2022. i povratak dijela teritorija, Ukrajina nije imala veće uspjehe. Sama Rusija i njeni zvaničnici sigurno trljaju ruke zbog nesuglasica u Kongresu. Saveznici SAD gledaju Ukrajinu i skeptični su koliko bi im pritekli u pomoć ukoliko bi bili uvučeni u sukob, a sve to ide na ruku Rusiji“, smatra Ivanovski.

Konstatuje da se zasad ne nazire kraj rata, i da je veliko je pitanje oko postizanja dogovora oko bilo kakvog primirja.

„Ukrajina zasad neće pristati da se odrekne djelova svoje teritorije, a Rusija gleda i čeka izbore u SAD gdje bivši predsjednik Donald Tramp ima velike šanse da se vrati na čelo države. Tramp nije naklonjen Ukrajini, izjave o ratu, ali i njegov blagonaklon stav prema Rusiji i Putinu tokom svog mandata u Bijeloj kući, sugerišu da se Ukrajini ne piše dobro ukoliko ponovo postane predsjednik. To znaju i Ukrajinci, koji strahuju od tog scenarija. Ali ne samo Ukrajina, i Evropa je u opasnosti ukoliko Tramp pobijedi“, napomenula je Ivanovski.

Urednik spoljnopolitičke redakcije TV N1 Vladan Alimpijević smatra da u ratu u Ukrajini nema pobjednika.

„Rusija već duže od godinu dana ne napreduje i daleko je od ispunjavanja zadataka koje je sama proklamovala na početku rata. Ukrajina nema dovoljno ljudi da napravi preokret i čak i povećanje zapadne pomoći teško može da Kijevu donese prevagu. Oslobađanje cijele okupirane tritorije čini se jednako nemogućim, kao i rusko osvajanje cijele Ukrajine. Odluka SAD o obustavi pomoći Ukrajini je pitanje unutrašnje politike i odnosa republikanaca i demokrata u izbornoj godini. Nije direktno uperena protiv Ukrajine i vjerovatno će već narednih mjeseci to pitanje biti razriješeno, a pomoć nastavljena, ali je neizvjesno u kom obimu, s obzirom da se javlja globalna nestašica oružja i municije“, kazao je Alimpijević.

Na pitanje koliko smo daleko od primirja, odgovara: „Formalno primirje je vjerovatno podjednako daleko, kao i trajni mir, ali smanjeni intezitet borbi i de facto održavanje statusa kvo je moguće. Dosta će zavisiti i od političke odluke o održavanju izbora u Ukrajini, pošto izbori u Rusiji ne donose neizvesnost. Ruska vojska se suočava sa nedostatkom ljudi i naprednih oružja i opreme. Pomoć koju joj daju Sjeverna Koreja, Iran i donekle Kina, nije dovoljna za kvalitativni skok u domaćoj proizvodnji. Pojačavanje represije pokazuje da je vlast svjesna da nema pobjedničku atmosferu u zemlji i da izolacija pogađa najviše srednji i viši sloj stanovništva, i to više psihološki nego ekonomski“.

Procjenjuje da će se u narednom peiodu Srbija udaljavati od Rusije.

„Srbija u narednim godinama neće biti bliža EU i Zapadu, ali će vjerovatno biti dalja od Rusije. Destabilizacija Balkana, prije svega na Kosovu i BiH, što je nesumnjiv cilj Moskve, nije ni u kakvom interesu bilo koje vlasti u Srbiji. SNS je taman dovoljno ‘proevropska’, i ‘proruska’, za sluđene srpske građane, da otvoreno ruske političke snage gube podršku na domaćoj političkoj sceni“, zaključio je Alimpijević.

Izvor:AntenaM