Što je Vukovića preporučilo da ga Šaranović postavi na tako značajnu poziciju nije poznato, ali divljačko iživljavanje ovog policajca, koje je na kraju dobilo i sudski epilog – četvoromjesečni kućni pritvor, svakako je trebalo da bude nepremostiva prepreka za ovo imenovanje.

Ministru, kojem je važan integritet policijske organizacije, ni u primisli ne bi bilo da službenika sa ovakvim „detaljem“ u biografiji imenuje za prvoga uz sebe, za čovjeka od najvećeg povjerenja.

LIČNI INTERESI IZNAD ZAKONA 

- Imam za vas jednu važnu poruku, koju nikada ne smijete da zaboravite u obavljanju časne policijske profesije - poštujte zakone i postupajte etično, profesionalno i bez diskriminacije – kazao je u petak, 19. januara, ministar Šaranović polaznicima XIV generacije Policijske akademije, na svečanosti povodom početka radnog angažmana, organizovanoj u Vili „Gorica“.

Rješenje za posao toga dana primilo je 49 akademaca. A sve ono što im je ministar poručio da ne smiju da zaborave - poštovanje zakona, etično, profesionalno i postupanje bez diskriminacije – zgazio je u jednoj akciji njegov šef obezbjeđenja – koji je doslovno policijskom cokulom, ničim izazvan, gazio glavu jednog Cetinjanina, zlostavljao ga, vrijeđao i udarao dok ga drugi kolega nije sklonio?!

Ministru Šaranoviću, međutim, kaznena evidencija policajca kojeg je izabrao za šefa obezbjeđenja nije bila prepreka – zakonska, profesionalna, niti etička, da ga unaprijedi.

Isto kao što ni prethodnoj vladi i premijeru Dritanu Abazoviću nije bio problem da čak dva puta osuđivanu osobu za pokušaj ubistva - Artana Kurtija imenuje za generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Abazoviću je bio neophodan čovjek od povjerenja u ovoj službi, pa je lične interese, zajedno sa svojom vladom, podredio zakonima ove zemlje.

Jedna od prvih odluka Vlade, kojoj pripada ministar Šaranović, bila je upravo razrješenje Kurtija, ali ne zbog njegovog nezakonitog postavljenja, već zbog obračuna aktuelnog i bivšeg premijera – Milojka Spajića i Abazovića - i uloge Kurtija u tome.

Kao i do sada – sve se svodi na lično – i imenovanja i razrješenja. Funkcionerima priča o poštovanju zakona, profesionalnim standardima, etici i integritetu služi samo za javne nastupe, a kada zatvore vrata svojih kabineta jedino čime se rukovode su lični i partijski interesi.

BRIGA O INTEGRITETU
Tako je u MUP-u na poziciji šefa Odjeljenja za antikorupciju i dalje Predrag Tanjević, policijski funkcioner sa kaznenom evidencijom.

On je 2019. godine oglašen krivim i pravosnažno osuđen na šest mjeseci zatvora (uslovno dvije godine) zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju, koje je počinio kao šef pljevaljske policije. Kazneni karton prethodnoj vladi nije bio prepreka ni za njegovo imenovanje.

Zamjenik predsjednika aktuelne vlade Aleksa Bečić saopštio je 11. novembra prošle godine da je uputio zahtjev ministru unutrašnjih poslova „za obimnom i sveobuhvatnom analizom aktivnosti Odjeljenja za antikorupciju Ministarstva unutrašnjih poslova“, uz poruku da „ova inicijativa nije samo korak ka jačanju našeg bezbjednosnog sistema, već i potvrda naše neumoljive volje da gradimo Crnu Goru u kojoj vladavina prava i integritet stoje kao najčvršći stubovi društva“.

Dva i po mjeseca kasnije, na čelu ovog odjeljenja - čiji je jedan od primarnih zadataka briga o integritetu policijskih službenika - i dalje je čovjek osuđen za zloupotrebu službenog položaja u produženom trajanju. Tanjević je bio jedan od najbližih saradnika bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića (Ura) i njegov čovjek od povjerenja za kojeg je Adžić lobirao da bude imenovan za pomoćnika direktora Uprave policije.

Crnogorski bezbjednosni sektor, nakon izbora 30. avgusta 2020. godine, preuzeo je lider Ure Dritan Abazović, prvo kao potpredsjednik vlade Zdravka Krivokapića, kada nije mogao da kontroliše i tajnu policiju, jer je na njeno čelo postavljen kadar Demokratskog fronta Dejan Vukšić. 

No, punu kontrolu i nad Agencijom za nacionalnu bezbjednost Abazović je uspostavio pošto je njegova stranka srušila Krivokapićevu vladu i on, aprila 2022. godine, postao premijer.

Vukšić je za nepunih godinu i po, koliko je ostao na funkciji, ANB stavio na raspolaganje i uslugu rusko-srpskoj agenturnoj mreži u našoj zemlji, tako da je jedan od zahtjeva zapadnih partnera, nakon formiranja Abazovićeve vlade, bio da novi direktor Agencije bude čovjek kojem oni vjeruju, jer je Crna Gora, kao članica NATO-a, na izvoru povjerljivih informacija koje ne bi trebalo da dođu u posjed Kremlja.

Epizoda sa Savom Kenterom na čelu ANB-a kratko je trajala. Abazović ga je smijenio poslije svega sedam mjeseci, a prethodno je za generalnog inspektora u ovoj ustanovi, poziciju koja je u nadležnosti Vlade, nezakonito imenovao Artana Kurtija, svog čovjeka od povjerenja.

ANB „U RUKAMA“ URE
Za direktora ANB-a Abazović je postavio Borisa Milića, operativca koji se odmah po dolasku Vukšića njemu stavio na raspolaganje, o čemu je Pobjeda detaljno pisala, ali kada je postalo izvjesno da će on biti smijenjen, uspostavio je kontakte sa Kurtijem i preko njega već tada izvještavao Abazovića i dostavljao mu povjerljive podatke.

Nova vlada do danas nije razriješila Milića, a izvori Pobjede iz sektora bezbjednosti su kategorični da mu poziciju čuvaju Demokrate – primarno Aleksa Bečić, vicepremijer i koordinator bezbjednosnih službi. Početkom januara on je saopštio kako ima ,,korektnu saradnju sa prvim čovjekom ANB-a Borisom Milićem“.

- Nema više brukanja časne policijske uniforme… svako imenovanje mora biti sinonim za integritet... - samo su neke od poruka, kojima javnost od izbora 44. vlade zasipaju Bečić i ministar unutrašnjih poslova Šaranović.

Stanje u sektoru bezbjednosti, međutim, daleko je od časnog, a o integritetu je izlišno govoriti.

Svaki dosadašnji potez dvojca iz Demokrata nedvosmisleno dokazuje da je njihov primarni zadatak da u službama bezbjednosti sačuvaju kadrove Dritana Abazovića.

PODRŠKA ŠUKOVIĆU
Tako su i jedan i drugi pohitali da daju javnu podršku šefu Specijalnog policijskog odjeljenja (koje radi u okviru Specijalnog tužilaštva) Predragu Šukoviću, nakon što je ministar pravde Andrej Milović saopštio da ovaj mora biti smijenjen, jer je bio jedan od glavnih aktera montiranja afere „Do Kvon“.

Šuković je bio jedan od policijskih funkcionera od povjerenja Dritana Abazovića, a u ,,Evropi sad“, iz koje dolazi Milović i koja je najveći konstituent nove parlamentarne većine, vjeruju da je bio i ključni čovjek za aferu „Do Kvon“, kojom je Abazović pokušao da diskredituje i eliminiše sa političke scene tadašnjeg mandatara, sada premijera Milojka Spajića.

Južnokorejski mag kriptovaluta Huing Do Kvon, bjegunac sa Interpolove potjernice, uhapšen je prošle godine u našoj zemlji, a dovodi se u poslovne veze sa Spajićem, liderom ,,Evrope sad“. Ovo hapšenje poslužilo je Abazoviću da pokuša da diskvalifikuje i diskredituje aktuelnog premijera.

Iz ,,Evrope sad“ su tvrdili da je Abazović preko Šukovića pripremao i plan za hapšenje Spajića.

Koliko je Demokratama važno da sektorom bezbjednosti i dalje upravlja Abazovićeva „ruka pravde“ vidi se i po njihovom bjesomučnom istrajavanju da smijene aktuelnog direktora Uprave policije Zorana Brđanina, kojeg je prethodna vlada nezakonito razriješila, a sud vratio na tu poziciju.

Abazović i njegovi ljudi izložili su Brđanina na „stub srama“ nakon što je došao u sukob sa tadašnjim ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem, zbog toga što, prema nezvaničnim informacijama, nije prihvatio neka Adžićeva rješenja za čelne pozicije u Upravi policije. 

I kako smo već pisali, iako Demokrate zvanično tvrde da ne postoji ni minimum komunikacije s Urom, koalicionim partnerom sa parlamentarnih izbora, potezi Bečića i Šaranovića ukazuju da postoji očigledna podudarnost i dosljednost s Abazovićevom kadrovskom politikom u vrhu bezbjednosnog sektora.

Pisali smo i da je ključni motiv Abazovića da sačuva svoje kadrove u službama bezbjednosti da zaštiti sebe i funkcionere svoje Ure, prvenstveno zbog dokaza koji postoje o njihovoj umiješanosti u državni šverc cigareta.

Uzalud su Demokrate reagovale na naše tekstove tvrdnjom da između dvije partije - ,,ne postoji čak ni minumum političke komunikacije“. Svaki potez Bečića i Šaranovića nedvosmisleno dokazuje da je njihova primarna uloga u novoj vladi da sačuvaju svoje koalicione partnere – Dritana Abazovića i njegovu Uru od domašaja crnogorskih zakona.

Kurti poslije razrješenja djeluje „iz sjenke“, šefovi u ANB-u mu podnose „račune“
Izvori Pobjede iz Agencije za nacionalnu bezbjednost kažu da je bivši generalni inspektor u ovoj instituciji Artan Kurti, intimus doskorašnjeg premijera Dritana Abazovića, i dalje na izvoru svih informacija i tajnih podataka.

- Kurti se redovno susrijeće sa našim načelnicima koji mu podnose izvještaje. Prije nekoliko dana sa nekim načelnicima sjedio je u jednom kafiću u Zagoriču – kažu naši sagovornici i upozoravaju da je to i nezakonito, osim što je neprofesionalno i neetično ponašanje načelnika u ANB.

Da je Artan Kurti blizak tajnoj službi Pobjeda je pisala još u januaru 2022. godine, kada smo objavili da se sa njim tajno sastaju tada operativac, sada šef ANB-a Boris Milić i još nekolicina agenata i dostavljaju mu informacije za Abazovića koji je tada bio mandatar, a nakon što je vlada Zdravka Krivokapića oborena u parlamentu.

Imenovanjem Kurtija za generalnog inspektora u ANB-u, šest-sedam mjeseci kasnije, Abazović je potvrdio pisanje Pobjede da je ovaj bio zadužen da za njega dobavlja informacije iz tajne službe.