“Viši sud smatra da su prihvatljive izmjene ZKP-a u pravcu ukidanja odredbe o maksimalnoj dužini trajanja pritvora nakon podizanja optužnice, jer smatramo da je ova odredba uzrokovala prolongiranje krivičnih postupaka umjesto njihovog skraćenja”, kazala je CdM-u samostalna savjetnica za odnose sa javnošću podgoričkog Višeg suda Marija Raković.

Ona je pojasnila da im nije poznato da će izmjene ići u pravcu nekih posebnih krivičnih djela, već očekuju da će se odnositi na sva krivična djela.

“Vezano za ukidanje ročišta za ispitivanje i ocjenu zakonitosti optužnice, takođe smo saglasni da se isto ubuduće vrši po prigovoru okrivljenih i branilaca, a bez održavanja ročišta, i uz dvostepenost odlučivanja, odnosno uz pravo žalbe na prvostepenu odluku drugostepenom sudu”, zaključila je ona u izjavi za CdM.

Medojević: Mač sa dvije oštrice

Sudski savjet nije razmatrao najavljene izmjene ZKP-a i nije zauzimao svoj stav o tom pitanju. Ipak, sekretar Sudskog savjeta Dražen Medojević u izjavi za CdM upozorava da je to mač sa dvije oštrice.

“Sudski savjet nije razmatrao ta pitanja i nije zauzimao svoj stav. Smatram da čak to nije ni nadležnost Sudskog savjeta. Najbolji sud mogu da daju sudije koje se susrijeću sa tim problemom. To je zaista mač sa dvije oštrice. Ako prvostepeni postupak ne može da se završi u roku od tri godine, a da je predmet pritvorskog karaktera, onda je to stvarno zastrašujući problem”, ističe Medojević.

Objašnjava da nakon prvostepene presude ide žalba, pa vanredni pravni ljekovi, te sami postupak može da traje u nedogled.

“Ako bi se produžio taj rok za trajanje pritvora, mnogi koji su okrivljeni bili bi u veoma nezavidnoj poziciji. Mogao bi taj pritvor da im se produžava stravično dugo, a opet imamo osnovno pravilo-pretpostavku nevinosti. Tako da je to zaista mač sa dvije oštrice, jer onda mogu opet prvostepeni sudovi da se opuste“, rekao je Medojević.

Prema njegovim riječima ogroman je tu problem, to Ministarstvo prepoznaje, ali pitanje je da li je promjena zakona u ovom momentu jedino rješenje ili jedna opšta uzbuna za agilnošću da se svi akteri u sudskim postupcima zauzmu da se ovaj problem rješava na adekvatan način.

“Potrebno je poboljšavanje uslova, da ne bude razlog nedostatak sudnica zbog čega se odlažu pretresi, preklapanje sudija, ali i da se traži jedna vrsta efikasnosti, jer pravda koje je previše spora se pretvara u svoju suprotnost”, navodi Medojević.

Odugovlačenje procesa nije tema koja je sad aktuelna, već se o njoj priča dugi niz godina kada je u pitanju crnogorsko sudstvo. Nekada se čini da se procesi namjerno odlažu, odnosno da se koriste različiti razlozi kako bi proces što duže trajao. To primjećuje i sagovornik CdM-a.

“Evidentno je da postoji određena opstrukcija od svih učesnika u postupku, svako iz nekih svojih interesa, da taj postupak odugovlači da bi postigao određene ciljeve. Zakon o krivičnom postupku je dao sudijama određene instrumente da oni osujete takvu opstrukciju. Po meni to je u predmetima gdje postoji veliki broj okrivljenih i veoma je teško da se sprovede“, iskakao je on.

Njegov lični utisak je da bi sudije u tim složenim postupcima mogle da budu agilnije i da koriste mehanizme koje im daje zakon o krivičnom postupku na jedan drastičniji i očigledniji način.

“Po meni, u ovom momentu je bio jedini način da se skrati trajanje tih postupaka, da se u tim složenim postupcima zakazuju predmeti veoma brzo, maltene dan za danom ili sedmica za sedmicom, a ne ovako kako je do sad bilo-mjesec dana, pa prođe novih mjesec, pa onda uvijek možda neka nova opstrukcija”, rekao je CdM-u Medojević.

Sudije, dodaje, moraju raditi u okviru zakona o krivičnom postupku, ne mogu drugačije postupati, i tu su limitirani.

“Ali smatram da su mogli u nekom segmentu na subjektivan način biti agilniji i nalaziti najbolju formu primjene normi iz ZKP-a da se ne bi odugovlačili postupci”, ukazuje Medojević.

Na pitanje da li bi promjene ZKP-a mogle da pomognu da procesi ne traju dugo, posebno dio gdje se misli na ukidanje potvrđivanja optužnica, Medojević ističe da razumije potrebu Ministarstva pravde da mijenja određene norme jer se u našoj praksi nijesu pokazale dobrim.

“Postao je veliki problem u vezi ukidanja pritvora u složenim i teškim krivičnim postupcima za teška krivična djela. Ministartsvo pravde se sada suočava sa tim problemom i pokušava da ga riješi na način kako oni smatraju da je najbolje. Smatram da te norme koje su se ticale kontrole optužnice i trajanja pritvora u pritvorskim predmetima su bile veoma dobre i utemeljene, ali da se u praksi nijesu pokazale adekvatnim”, navodi Medojević.

Sagovornik CdM-a objašnjava da tu ima dosta subjektivnih razloga.

“Kontrola optužnice je veoma dobra norma. Sud je taj koji vodi računa o svim akterima u sudskom postupku. Tužilaštvo je organ koji goni počinioce, odnosno raznu strukturu okrivljenih za razna krivična djela, a nekada je jednosmjerno i subjektivno. Tu je sud da svaku nepravilnost tužilaštva otkloni”, navodi Medojević.

Dugotrajno trajanje pritvora pretvara u kaznu

Prema njegovom mišljenju, bilo je dosta optužnica koje nijesu zasluživale da se potvrde na ročištima.

“Međutim upravo neizlaženje rješenja na pravi način od strane krivičnog vijeća prvostepenih sudova, učinio je taj institut dosta beznačajnim. Veoma je malo optužnica za koje znam da nijesu potvrđene. Čini mi se da se više vodilo računa o nekom formalnom pristupu, da li te optužnice imaju sve svoje formalne prerogative, a ne da li suštinski ima dokaza za potvrđivanje tih optužnica i da li u samom opisu krivičnog djela postoje elementi bića krivičnog djela koje se stavlja na teret okrivljenima. Krivična vijeća prvostepenih sudova trebala su mnogo ozbiljnije da prilaze toj materiji, a ne da tužilaštvo nakon potvrđivanja optužnice uvijek zbog nekih svojih grešaka svaljuje odgovornost na krivična vijeća i da kaže krivično vijeće je potvrdilo optužnicu, te smatraju da je kvalitetno donešena”, naglasio je Medojević.

Dalje upozorava da je norma oko trajanja pritvora jako dobro zamišljena, jer štiti osnovna ljudska prava, prava okrivljenih na suđenje u razumnom roku.

“Svako dugotrajno trajanje pritvora pretvara se maltene u odmazdu i kaznu u odnosnu na same okrivljene. Ako pritvor dugo traje, prvostepeni sudovi gube samopouzdanje za donošenje adekvatnih sudskih odluka. Smatram da bi sudije u ovom trenutku morale da imaju veći stepen svijesti koliko je potrebno da budu stvarno na visini zadatka, da daju sve od sebe da budu mnogo agilniji, da se pretresi ne bi odlagali bez ikakve potrebe. U nekim slučajevima ima razloga, ali u mnogim po mom mišljenju nije bilo osnova za odlaganje”, ocijenio je Medojević za CdM.

Tužilaštvo će stav saopštiti na radnoj grupi

“Predstavnik Vrhovnog državnog tužilaštva VDT u Radnoj grupi za izmjene ZKP-a zastupa stavove Državnog tužilaštva za definisanje zakonskih propisa usklađenih sa međunarodnim standardima”, kazali su kratko CdM-u iz VDT-a.

Begović: Predlog ministra neosnovan

Advokat Zdravko Begović je ocijenio da je predlog ministra pravde Crne Gore Andreja Milovića, koji se odnosi na izmjene člana 179 Zakonika o krivičnom postupku apsolutno neosnovan.

“Nije suština u skraćenju tog roka od tri godine, jer se suštinski, po viđenju te odredbe, okrivljeni dovode u jedan apsolutno neravnopran položaj, krše im se elementarna prava, pravo na suđenje u razumnom roku, vrijeđaju se i načela i stavovi Evropskog suda, i Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i sloboda, a ugrožena su i prava na slobodu”, rekao je Begović za portal RTCG.

On smatra da će time učiniti korak nazad u pravima i slobodama okrivljenih koja su im zgarantovana Evropskom konvencijom i stavovima Evropskog suda za ljudska prava.

Ovim izmjenama, tvrdi Milović, sprječavaju se zloupotrebe zakonskog okvira i osiguravaju efikasnija i pravednija suđenja.

Begović smatra da ne može biti ni riječi o odugovlačenju postupaka od strane branilaca.

“Svaki sudija ima određene mehanizme koji kontrolišu procesnu disciplinu i naravno postoje mogućnosti da se sankcionišu takva ponašanja advokata ukoliko ih opšte ima, a koliko mi se čini, imajući u vidu neku statistiku u vrlo, vrlo malom broju predmeta, advokati su neopravdano izostajali ili pokušavali da odugovlače glavne pretrese”, rekao je Begović.

HRA: Ozbiljno preispitati predložene izmjene

Akcija za ljudska prava HRA reagovala je na predlog Ministarstva pravde da se ukinu kontrola optužnice i ograničenje trajanja pritvora prije prvostepene presude te ocijenila da se time smanjuju dostignut nivo garancija ljudskih prava na pravično suđenje i ličnu slobodu.

Oni pozivaju Ministarstvo pravde da ozbiljno preispita predložene izmjene, imajući u vidu prioritet zaštite ljudskih prava.

“Ukidanje instituta potvrđivanja optužnice i ograničenja trajanja pritvora zadire u ljudska prava i takav potez zahtijeva pažljivu i temeljitu analizu, kao i široku javnu raspravu. Kontrola optužnice je korisna provjera opravdanosti krivičnog suđenja, koje kao skup i dug proces, s ozbiljnim posljedicama po okrivljenog, zaslužuje i sudsku provjeru da se u njega uđe. Ta faza krivičnog postupka služi i blagovremenom uklanjanju nezakonito stečenih dokaza, što je vrlo važno za pravičnost budućeg suđenja”, saopštili su iz HRA.

Upozoravaju da ukidanje roka od tri godine može da dovede do odugovlačenja suđenja na uštrb pritvorenika koji time praktično izdržavaju kaznu na koju nijesu osuđeni.

“Ne smije se zaboraviti ni to da su uslovi u pritvoru u Spužu i dalje mnogo gori nego oni u kojima borave osuđena lica i da krše međunarodne standarde ljudskih prava. Za razliku od Crne Gore, gdje pritvor prije presude može da traje najviše tri godine od potvrđivanja optužnice i to bez obzira na težinu zaprijećene kazne, u Bosni i Hercegovini taj najduži rok važi samo onda kada su zaprijećene dugotrajne kazne, dok je u Sloveniji i Hrvatskoj rok još strožiji i iznosi najviše dvije godine”, poručili su iz HRA.

Podsjetili su i da država svake godine debelo plaća naknade za neosnovano držanje ljudi u pritvoru.

CdM