U uvodnom dijelu izlaganja, on je izrazio zadovoljstvo što se obraća Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope u godini kada se obilježava 75. godina postojanja ove institucije.

Istakao je, da je od suštinskog je značaja da iznova naglasimo posvećenost Crne Gore podršci onim principima koje simbolizuje Savjet Evrope, te da je naša zemlja spremna da nastavi da u velikoj mjeri ispunjava svoje međunarodne obaveze u pogledu ljudskih prava i slobode medija.

“Tranzicija vlasti dovršena je nakon predsjedničkih izbora 2023. godine, prenoseći jednostavnu poruku građana da Crna Gora treba da postane zemlja u kojoj je pravda ravnomjerno raspoređena, mogućnosti su jednake, a naporan rad i obrazovanje su jedini faktori uspjeha u životu. Danas, skoro četiri godine nakon promjene vlasti u Crnoj Gori, izbori više nijesu pitanje života i smrti, kao što je to i dalje slučaj na mnogim mjestima širom svijeta, već istinski stub u vidu demokratskog odabira naroda”, kazao je Predsjednik države.

Naglasio je, da je nakon više od tri godine kompletiran Ustavni sud u punom sastavu, a u decembru, nakon više od pet godina uspješno je kompletiran Sudski savjet, a stabilnost finansijskog sektora učvršćena je meritokratskim izborom novog guvernera Centralne banke, te dodao da očekuje da će Skupština izabrati novog vrhovnog državnog tužioca čime bi se izašlo iz VD stanja koje traje od 2019. godine.

“Sva imenovanja realizovana su s velikom parlamentarnom podrškom različitih političkih subjekata, čime se naglašava napredak Crne Gore ka tome da bude država u kojoj politički dijalog dostiže zreliju fazu. To je u značajnoj mjeri stabilizovalo pravosudni sistem i omogućava zemlji da ispuni niz uslova neophodnih za ubrzanje pristupanja Evropskoj uniji”, rekao je Milatović.

Foto: Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore

Ocijenio je, da je društvo zasnovano na vladavini prava preduslov za uspješnu ekonomiju koja privlači investicije i da je Crna Gora u prethodnom periodu prošla kroz jedan od najintezivnijih perioda strukturnih reformi u svojoj istoriji.

“Zahvaljujući sprovedenim fiskalnim reformama, udvostručena je minimalna zarada, povećana je prosječna zarada, smanjeno je poresko opterećenje zarada, čime je stimulisano zapošljavanje i smanjen neformalni sektor na tržištu rada. Sve to je dovelo do brže ekonomske konvergencije s Evropskom unijom. U teškom trenutku, iz ekonomskog ponora 2020. godine, Crna Gora je najveći ekonomski pad pretvorila u najveći ekonomski rast, međutim put ka naprijed je i dalje pun izazova”, naveo je Milatović.

On je iskazao čvrsto uvjerenje da samo ona zemlja koja je spremna da se suoči sa svojim istorijskim istinama može istinski položiti temelje za stabilnu i pomirljivu budućnost i dodao, da posvećenost tom cilju čini kamen temeljac njegovog predsjedničkog mandata.

“Čvrsto sam uvjeren da je dužnost moje generacije političara na Balkana i da oprosti i da traži oprost, starajući se da nema negiranja ratnih zločina, jer je suočavanje s istinom jedini put ka istinskom pomirenju. Suočavajući se sa svojom istorijom, popločaćemo put za društvo u kojem će rane prošlosti moći zacijeliti i u kojem će naučene lekcije postati temelj za izgradnju otpornije i saosjećajnije zemlje”, kazao je Predsjednik države.

Naveo je, da se u godini kada se obilježava 75. godina rada ove institucije posvećene postavljanju standarda i mjerila u zaštiti i unapređenju ljudskih prava, suočavamo sa međunarodnim sukobima koji naglašavaju složene izazove s kojima se susrijeće globalna zajednica.

“Svi smo svjedoci ničim izazvane ruske agresije na Ukrajinu. Želim da pohvalim Savjet Evrope za brzu i odgovarajuću reakciju time što je pokazano jedinstvo u slučaju ove krize bez presedana i što je iskazana čvrsta solidarnost s Ukrajinom”, rekao je Milatović.

On je istakao da tekuća ratna kriza na Bliskom istoku imperativno naglašava značaj brze akcije i uporne potrage za rješenjima kojima će se osnažiti mir i dodao, da Crna Gora duboko žali zbog izgubljenih života kako tokom terorističkog napada Hamasa u Izraelu, tako i nakon bombardovanja civilnih objekata koje je uslijedilo u pojasu Gaze.

“Crna Gora je bila među državama koje su podržale humanitarni prekid vatre u ratu između Izraela i Hamasa na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Rezolucijom se poziva na hitan prekid vatre, uz zahtjev da se humanitarna pomoć hitno pošalje u pojas Gaze, uključujući obnavljanje pristupa vodi i struji”, naveo je Milatović.

Na kraju, on je poručio da dok razmišljamo o napretku i izazovima kako u Crnoj Gori tako i na globalnoj pozornici, postaje evidentno da mir nije samo uzvišena težnja već, kako je kazao i kolektivna odgovornost svih nas.