Kada pomislite na to, vjerovatno vam odmah na um padne to koliko slatkiša jedete. Unos ugljenih hidrata ima značajnu ulogu u nivou šećera u krvi, bilo da se nalaze u voću, žitaricama ili slatkišima. Međutim, ne utiču samo oni na nivo šećera. Neke navike koje nemaju nikakve veze s hranom utiču na to kako tijelo reguliše šećer.

Stres

Pod stresom se oslobađaju hormoni, poput adrenalina i kortizola. Otpuštanje ovih hormona povećava budnost i proizvodnju energije - što znači da će šećer u krvi skočiti, ali u tim kratkoročnim situacijama, taj energetski skok je zapravo poželjan. Morate biti budni i puni energije kako biste se nosili sa stresnom situacijom. I kada se taj stresor ukloni, nivo ovih hormona vraća se u stanje mirovanja i sve je ponovno uravnoteženo. Problem nastaje kada je stres stalno prisutan u životu. Hronično visok nivo kortizola može hronično povisiti nivo šećera u krvi, piše "mindbodygreen".

Nedovoljno sna

Nedostatak sna takođe može podstaknuti porast nivoa kortizola tokom dana, odnosno povećanje glukoze i učiniti da tijelo manje efikasno snižava visok nivo šećera u krvi. Nedovoljno sna može poremetiti hormone gladi, pa ćete primijetiti da ste više gladni tokom dana kada se niste lijepo naspavali. Preporučuje se 7-8 sati sna svake noći.

Nedovoljno aktivnosti

Neredovno kretanje takođe je povezano s povišenim nivoom šećera u krvi. Mišićima je potrebna energija za kretanje tokom vježbanja i oni će koristiti glukozu iz krvi kao gorivo. Istraživači su 2022. godine otkrili da je hodanje, čak i stajanje od 2 do 5 minuta, sat ili dva nakon jela, dovoljno da se ostvari značajan uticaj na nivo glukoze u krvi. Intenzivnije vježbanje ima još veći učinak.

Vrijeme jela

Važno je i kada jedete. Metabolizam je aktivniji ujutru, što znači da je organizam spremniji za bolju razgradnju hrane i iskorišćavanje glukoze iz krvi. Kada jedete kasno uveče, neposredno prije spavanja, treba više vremena da tijelo glukozi iskoristi.

Izvor:Dan