Meron i sadašnji potpredsjednik Karmel Ađius kandidovali su se za još jedan mandat, ali pojavili su se i protivkandidati, navodi njemački radio.

Prvi put će biračko tijelo od 18 sudija Haškog tribunala morati da se opredjeljuje između dvojice kandidata za predsjednika i isto toliko za potpredsjednika.

Najstarijem sudiji Tribunala, Amerikancu Teodoru Meronu (83), suprotstaviće se jedan od najmlađih sudija, Južnokorejac O-Gon Kvon (60), dok je Maltežaninu Ađiusu protivkandidat holandski sudija Alfons Ori.

Kvon i Ori u ovom trenutku predsjedavaju većima koja vode postupak protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića, a Meron i Ađius su članovi Žalbenog vijeća.

Posle afere, koja je izbila prije nekoliko mjeseci pošto su mediji širom svijeta objavili pismo danskog sudije Frederika Harhofa u kojem je on, zbog izricanja niza oslobađajućih presuda, izrazio rezerve prema nezavisnosti i nepristranosti Tribunala, današnje glasanje i izbor može unijeti novu napetost i zabrinutost kako među sudijama tako i u javnosti zemalja bivše Jugoslavije, ocjenjuje "Dojče vele."

Meron je predsjedavao Žalbenim vijećem koje je, tijesnom većinom glasova, donijelo oslobađajuću presudu hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, a potom i bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću.

Gotovina je, u prvostepenom postupku, bio osuđen na 24, Markač na 18 godina, a general Perišić, koji je bio optužen i za pomaganje počiniocima genocida u Srebrenici, čak na 27 godina zatvora.

Trojici ljudi su u žalbenom postupku, kao čarobnim štapićem koji je, prema komentarima vodećih svjetskih medija, držao Meron, izbrisane te decenijske kazne i oni su sada na slobodi.

Zbog takvih odluka Žalbenog vijeća, sva udruženja žrtava iz Bosne i Hercegovine, kao i nevladine organizacije iz Srbije i Hrvatske, tražili su od UN smenu sadašnjeg predsjednika Tribunala, ali nikad nisu dobili odgovor na taj zahtjev.

Među sudijama koji će danas odlučiti ko će biti novi, i vjerovatno poslednji predsjednik Tribunala, biće i sudija Harhof, koji je objasnio da je pismo napisao zbog "neprijatnog osjećaja da je Tribunal promijenio kurs pod pritiskom vojnih establišmenata nekih uticajnih zemalja", što, kako je naveo, misle i neke njegove kolege.

Kako prenosi Dojče vele, sve to govori da današnji izbor neće, kao u proteklih dvadeset godina, biti stvar konsenzusa ili aklamacije, nego težak ispit za profesionalnu i moralnu savjest 18 sudija Haškog tribunala.