Prva pomoć

Visokom temperaturom smatraju se vrijednosti više od 39 stepeni, naročito iznad 39,4. U tom slučaju je obavezno uzimanje antipiretika, ljekova protiv temperature. Najčešće se uzimaju medikamenti na bazi paracetamola, koje je moguće piti češće, a ako stanje prate bolovi u mišićima i glavobolje, bolje je uzeti tablete na bazi ibuprofena, koji smanjuje upalne procese i bol. Ako groznica traje više od dva-tri dana i stanje pacijenta se pogoršava, neophodno je javiti se ljekaru, jer temperature koje pređu 40 stepeni mogu da oštete organe. Ljekar će po potrebi propisati i antibiotsku terapiju. Oboljeli mora da unosi dosta tečnosti kako ne bi dehidrirao usljed preznojavanja, a preporučuje se i kupanje u mlakoj, nikako ne hladnoj vodi.

Zašto temperatura skače

Do groznice dolazi kad dio mozga nazvan hipotalamus, zadužen za termoregulaciju tijela, pod uticajem virusa ili bakterija koji su napali tijelo, pomjeri tačku naše normalne tjelesne temperature naviše. Osoba zato osjeća hladnoću, pokriva se, a hipotalamus pokušava da zagrije telo pojačanim radom mišića, što dovodi do drhtavice. Tako temperatura skače.

Temperatura je u popodnevnim satima viša za od 0,3 do 0,6 stepeni u odnosu na izmjerene jutarnje vrijednosti

Od drhtavice do bunila

Simptomi visoke temperature najčešće su drhtavica i osjećaj hladnoće, glavobolja, bol u mišićima, ubrzano lupanje srca, ali i konvulzije (stanje u kojem se tjelesni mišići brzo i uzastopno grče i opuštaju, što dovodi do nekontrolisanog trešenja tijela i bunila). Kod djece su to gubitak apetita, razdražljivost, smanjeno mokrenje, žeđ, letargičnost, drhtavica...

Sačekati dva do tri dana

Ljekari savjetuju da se prva dva dana ne dolazi kod ljekara osim ako se osoba ne osjeća zaista loše, jer je bolesti potrebno 48-72 sata da se razvije. Variranje temperature između 38 i 39 stepeni koje može da potraje do pet dana smatra se normalnim tokom bolesti, ali ako se produži i osoba se ne osjeća bolje, obavezno potražiti medicinsku pomoć jer to ukazuje da možda postoje upale.

Kad se mora kod ljekara

Pacijent s temperaturom mora hitno da se javi ljekaru ako osjeća bol u stomaku, povraća, ima mučninu, glavobolju i ukočen vrat, preosjetljiv je na svjetlost, konfuzan je, halucinira, ima groznicu, osip ili ako teško diše. Isto je i s najmlađima. Neka djeca pod temperaturom dobijaju febrilni napad koji dovodi do grčenja i trzanja tijela ili nesvijesti. U tom slučaju dijete treba položiti na bok i hitno pozvati ljekara.

Do 38,5 ne liječiti odmah

Povišenu tjelesnu temperaturu ne treba skidati ljekovima dok ne pređe 38,5 stepeni Celzijusa kod odraslih ukoliko se osoba ne osjeća loše, odnosno do 38 stepeni kod djece ako se igraju, vesela su i jedu, preporučuju ljekari. Temperatura do tih vrijednosti spada u prirodnu odbranu organizma čiji se imuni sistem sam bori protiv mikroorganizama, koji još uvijek ne mogu da mu naškode. U tom slučaju najbolje je piti dosta tečnosti, skinuti nepotreban višak odjeće sa sebe ili se istuširati. Sve ovo se ne odnosi na osobe sa ugroženim imunitetom, koje treba da snižavaju temperaturu čim pređe 37,5 stepeni.

Izvor Dan