Prema riječima jednog od prodavca, bajati hljeb stiže najviše iz jedne velike podgoričke pekare, a prodaje se kao ishrana za stoku, piše Portal RTCG.

“Lično mislim da nije grijeh, bolje i ovako da se proda, nego da se baci. Ide dobro i traži se dosta. U džaku je dvadeset komada, i cijena po džaku je svega pet eura, što znači da je komad dvadeset i pet centi“, kazao je taj trgovac.

Uz malo znatiželje i raspitivanja lako je saznati da i domaći pekari u ovom gradu prodaju bajati hljeb, ili hljeb od juče, po popularnoj cijeni od 25 centi po komadu.

“Obično nam se hljeb koji smo prethodnog dana ispekli i dali prodavnicama vraća ujutru oko devet sati. Takav hljeb je sasvim ispravan. Pogotovo raženi. On je nerijetko, u posljednjoj turi, ispečen prethodnog dana u popodnevnim satima. Nije rijetkost da ljudi i kupuju na komad ili više. Računica je jasna. Umjesto osamdeset centi ili eura, u zavisnosti od vrste, svega dvadeset pet centi za komad. Ušteda je velika“, kažu u jednoj poznatijoj pekari.

Oni istoču da imaju i neke stalne mušterije, koje su ih zamolile da im ostavljaju bajati hljeb, i da dolaze ujutru da bi ga kupili po takozvanoj „socijalnoj“ cijeni.

Trgovci i pekari naglašavaju da je ovakav hljeb ispravan za ljudsku upotrebu i ne vide u tome ništa loše.

“Ljudi ga najviše kupuju, navodno, za stočnu ishranu. Hljeb je potpuno ispravan i za ljudsku upotrebu“, pričaju oni.

Vlasnik još jedne poznate beranske pekare, koji ne želi da mu se pominje ime, kazao je da njemu ne ostaju velike količine, ali da je, ako ga ima, takav hljeb kod njega najeftiniji, odnosno svega dvadeset centi.

“Da smo u Njemačkoj, to bi bila normalna situacija. Tamo se traži i jede uglavnom bajati hljeb. Kod nas je, međutim, ovo što se dešava pokazatelj siromaštva, jer je očigledno da ljudi koji ga kupuju za ličnu upotrebu, nemaju novca za svježi“, kaže on.

Koje količine bajatog hljeba se prodaju tokom dana, teško je sračunati.

U Beranama ima oko desetak manjih i većih pekara, ali se na rafovima prodavnica i velikih marketa prodaje i hljeb iz pekara iz susjednih gradova.

“Konkurencija je, zaista, velika. Zato se sve češće dešava da ili mijesimo manje količine, ili da hljeb koji ne uspijemo da prodamo istog dana, sjutradan prodajemo po popularnim cijenama, samo da izvučemo najosnovnije troškove“, objašnjava jedan od pekara.

Kupci bajatog hljeba obično tvrde da hljeb uzimaju za stočnu ishranu. Neki od njih kažu da treba otići na stočnu pijacu, gdje je najveći promet bajatog hljeba.

„Pođite pazarnim danom na stočnu pijacu i vidjećete da se takav hljeb prodaje sa kamiona. Obično bude po tri-četiri kamiona sa tablicama drugih gradova. Koliko je meni poznato, najviše bajatog hljeba stiže iz Podgorice. Ovo što vidite u Beranama je ništa u odnosu na to koliko tamo ima bajatog hljeba“, kaže jedan od kupaca.

Sagovornik iz Plava rekao je Portalu RTCG da i u tom gradu bajati hljeb prolazi veoma dobro.

“U Plavu imaju tri pekare, i sve što se ne proda istog dana, narednog dana se prodaje po toj niskoj cijeni. Imam prijatelja koji silazi pazarnim danom sa sela, kupi džak od dvadeset komada i nosi za ličnu upotrebu“, kaže taj stanovnik Plava.

On objašnjava da je bitno samo da se hljeb „ukorio“, odnosno da nije povukao vlagu i da se nije ubuđao, i da je u svakom drugom slučaju ispravan za ljudsku ishranu.

U Andrijevici od nekadašnjih četiri pekare, trenutno rade dvije, i imaju prodaju jučerašnjeg hljeba po povoljnoj cijeni. I u ovom gradu, kako nam je rečeno, najviše bajatog hljeba stiže pazarnim danom iz Podgorice, kada se, kao i u Beranama i Plavu, prodaje pet eura po džaku.

Veći broj anonimnih sagovornika u ovom gradovima potvrdio nam je da se bajati hljeb najviše kupuje na veliko za stočnu ishranu, ali i da je više nije rijetkost i prodaja na komad-dva, što bi moglo govoriti stepenu siromaštva.

Izvor:RTCG