I Kurti i Terzić su kadrovi bivšeg premijera Dritana Abazovića koji su mu odano služili i bezbjednosne službe Crne Gore podredili njegovim i interesima njegove partije i njima bliskih ljudi.

Kako proizvodnjom afera nijesu uspjeli da onemoguće izbor Milojka Spajića za premijera i kako na njegov izričit uslov u novoj vladi nije bilo mjesta za Uru, zadatak da sektor bezbjednosti i dalje ostane pod kontrolom Abazovića i njemu bliskih struktura dobile su Demokrate i za sada uspijevaju da se pridržavaju zadate agende.

ČUVARI TAJNI

U novoj raspodjeli vlasti sektor bezbjednosti Spajić je morao da ustupi Demokratama, pa je lider ove partije Aleksa Bečić imenovan za potpredsjednika Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove, dok su njegovi partijski funkcioneri Danilo Šaranović i Dragan Krapović zauzeli čelne pozicije u ministarstvima unutrašnjih poslova i odbrane.

Permanentan sukob oko bezbjednosnog sektora: Sjednica Vlade

Iako Demokrate tvrde kako su se razišli sa Urom i da nemaju nikakvih kontakata, činjenice se bjesomučno bore za Urine kadrove u sektoru bezbjednosti – pokazuju da te političke izjave ne odgovaraju realnosti.

Istina, morali su napraviti ustupak Spajiću i dozvoliti mu da razriješi Kurtija, bliskog Abazovićevog prijatelja, koji je, kako vjeruju u Spajićevom Pokretu ,,Evropa sad“, u tajnoj policiji rukovodio aferom „Do Kvon“ koja je trebalo da kompromituje aktuelnog premijera i onemogući ga da dobije većinu u parlamentu za svoju vladu.

Ovaj ustupak Demokrata nije mnogo koštao Uru, s obzirom na činjenicu da je Abazović za mandata svoje vlade uspio da instalira mrežu lojalnih agenata u Agenciji, na čelu sa direktorom Borisom Milićem.

Upravo je Milić garancija da će rusko-srpska mreža agenata u ANB-u ostati netaknuta, ali i da će informacije o umiješanosti u kriminal Abazovića i njegove Ure, te njima bliskih ljudi, ostati strogo čuvana tajna.

Kurti se, prema informacijama Pobjede, o čemu smo pisali, i dalje intenzivno sastaje sa čelnicima Agencije, ali i mnogim operativcima i na izvoru je svih informacija kojima raspolaže tajna služba.

Netaknuta je i rusko-srpska agenturna mreža čvrsto uspostavljena u Agenciji za mandata prethodne dvije vlade – Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića.

Ona je kratko bila ugrožena nakon izbora Abazovićeve vlade, kada je na čelo ANB imenovan Savo Kentera, na insistiranje zapadnih partnerskih službi da u ovoj službi žele čovjeka kojem vjeruju. No, poslije svega pet mjeseci, u oktobru 2022. godine Abazović je smijenio Kenteru i na njegovo mjesto imenovao i danas aktuelnog direktora Borisa Milića.

Da je Agencija u rasulu, juče je potvrdio i ministar pravde u novoj vladi Andrej Milović, koji je saopštio da je ANB zarobljena institucija i najavio da će se „otčepiti“.

” Znam zašto vam je bitan bezbjednosni sektor, mnogo je tragova”, poručio je on u polemici sa poslanikom Ure i bivšim ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem, na sjednici skupštinskog Ustavnog odbora.

Hoće li biti promjena na čelu ANB, za sada je, ipak, neizvjesno, a ova služba do tada će biti za Abazovića i Uru u sigurnim rukama Borisa Milića.

OSTAVKA ILI NOVA SMJENA

Štit koje su Demokrate u novoj vladi napravile za Urine kadrove u sektoru bezbjednosti nije bio dovoljno jak da sačuva njihovog direktora Uprave policije Nikolu Terzića. Iako i sam kadar Ure, Brđanin se u njihovoj nemilosti našao kada je odbio da ključne pozicije u ovoj službi preda njihovim ljudima, zbog čega je nezakonito razriješen – i to čak dva puta. Drugi put nakon što ga je sud vratio na posao.

Spajićeva Vlada Brđanina je, postupajući po sudskoj presudi, vratila na čelo Uprave policije 11. decembra prošle godine, nepunih devet mjeseci nakon što ga je Abazović smijenio. Demokrate su se odmah oglasile i poručile da je to privremena odluka i da će Šaranović predložiti njegovo razrješenje. Što je i učinio.

Međutim, premijer Spajić u srijedu, 31. januara, najavio je da će Brđanin, za sada, ostati na toj poziciji, a iz njegove izjave proizilazi da se nada da će se ovaj sam povući.

Na pitanje novinara kada će Vlada razriješiti Brđanina, rekao je da ne bi volio da se igra galimatijasa kojima se igrala prethodna vlast Dritana Abazovića.

” Gospodin Brđanin je u punom mandatu. Mislim da postoji prostor za dogovor i razgovor sa njim, kao i civilizovani načini koji su primjereni demokratskoj i evropskoj praksi”, kazao je Spajić, uz poruku da bi sve trebalo raditi u skladu sa zakonima ove države.

Već juče stigao je odgovor Demokrata, odnosno izjave ministra Šaranovića koji je poručio da Vlada ne smije ignorisati parlament.

” U sistemu parlamentarne demokratije glas Skupštine mora biti uvažen, a odluke sprovedene u djelo zarad opšteg dobra i pravne države”, rekao je on Vijestima, odgovarajući na pitanje kako tumači poruku premijera Milojka Spajića – da „postoji prostor za dogovor i razgovor“ sa Brđaninom.

Šaranović je razrješenje Brđanina predložio prije više od mjesec, a nakon što Odbor za bezbjednost i odbranu nije podržao Izvještaj Uprave policije o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za 2022. godinu. Spajić, međutim, Šaranovićevu inicijativu do sada nije uvrstio na dnevni red sjednice Vlade.

SPORAN I ŠUKOVIĆ

Osim Brđanina u novoj vladi „tačka sporenja“ je i šef Specijalnog policijskog tima – Predrag Šuković, policijski funkcioner, takođe blizak Uri. Ovaj tim podređen je Specijalnom tužilaštvu, odnosno glavnom specijalnom tužiocu.

Šuković

Demokrate su, za sada, čuvari i Šukovićeve pozicije, iako se našao u žiži afere „plava sveska“ – bilježnice koja je otkrila njegove veze sa mafijom i bez obzira na to što na njegovom razrješenju i prije objelodanjivanja ove afere insistira funkcioner Spajićevog PES-a i ministar pravde u njegovoj vladi – Andrej Milović, koji je ranije čak najavio ostavku ako Šuković ne bude smijenjen.

” Mnogima se žuri oko moje ostavke, imam nove detalje o Šukoviću”, rekao je on juče, kao i da će brzo dostaviti SPO-u „vrlo interesantne“ podatke o radu određenih osoba u bezbjednosnom sektoru, te da „ako posle tih iznošenja neko čuva nekog, onda je to za brigu“.

Bečić i Šaranović, za sada, čvrsto čuvaju Šukovića, za kojeg iz ,,Evrope sad“ tvrde da je preko njega Abazović pripremao plan za hapšenje Spajića, pošto je po Interpolovoj potjernici u Crnoj Gori uhapšen južnokorejski mag kriptovaluta Huing Do Kvon. Abazović i njegovi ljudi saopštavali su da je Spajić saradnik Do Kvona.

A sektor bezbjednosti mjerkaju i drugi, proizilazi iz izjave poslanika parlamentarne većine, lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, koji je potvrdio i da zbog ovog sektora postoje „sporenja na relaciji PES – Demokratska Crna Gora“.

” Neko je, izgleda, pomislio da nas ne moraju ništa da pitaju u vezi sa bezbjednosnim sektorom”, rekao je on, uz konstataciju da bi sporenja oko sektora bezbjednosti mogla poljuljati vlast ukoliko dođe do „isključivosti i inaćenja“.

Crnogorski sektor bezbjednosti bukvalno je razoren od kada su vlast u Crnoj Gori, nakon izbora u avgustu 2020. godine, preuzele proruske i prosrpske političke strukture. Crna Gora od tada je maltene pod embargom zapadnih partnerskih službi koje sa našom zemljom dijele samo određene povjerljive informacije.

Izvor: Pobjeda