Predmet o izručenju Do Kvona trenutno se nalazi u Apelacionom sudu, koji odlučuje po žalbama odbrane na rješenje Višeg suda. To je za "Dan" potvrdio i njegov advokat Goran Rodić. Ipak, druge detalje iz postupka nije želio da iznosi. Prvu odluku Višeg suda, koji je utvrdio da su ispunjeni uslovi za izručenje i SAD i Južnoj Koreji, ukinuo je Apelacioni sud. Prilikom saslušanja u prvom postupku, Do Kvon je dao saglasnost da bude izručen Južnoj Koreji. Međutim, sada, u ponovljenom postupku, on je pristao i na izručenje SAD. Vijeće Višeg suda ponovo je donijelo isto rješenje – ispunjeni su uslovi za izručenje objema državama. Odbrana se ponovo žalila na tu odluku i sada se čeka stav Apelacionog suda.

"Krivično vanraspravno vijeće ovog suda, postupajući po ukidnim nalozima Apelacionog suda Crne Gore, dana 29.12.2023. godine donijelo je rješenje kojim je utvrđeno da su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje okrivljenog K.D.H. i po zamolnici SAD i po zamolnici Južne Koreje. Navedena odluka još uvijek nije pravosnažna", saopštila je u odgovoru na pitanje "Dana" samostalna savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda u Podgorici Marija Raković.

Iako rješenje nije pravosnažno, sve je izvjesnije da odluka o izručenju, odnosno o tome ko će dati poslednju riječ, može zavisiti od tumačenja prava. Naime, kako je "Danu" pojasnilo više pravnika, Do Kvon je prilikom ponovljenog postupka dao saglasnost za oba izručenja. Shodno odredbama Zakona o međunarodnoj pomoći u krivičnim stvarima, u slučaju kada traženo lice da saglasnost za izručenje pokreće se takozvani skraćeni postupak. Zakon propisuje da u tom slučaju odluku o izručenju na osnovu jasno definisanih uslova donosi sud, koji potom o odluci obavještava ministra pravde. Uloga ministra, po tom propisu, svodi se na to da obavijesti kolege iz države kojoj će izručiti bjegunca.

"Odluku o izručenju u skraćenom postupku donosi nadležni sud, o čemu će, bez odlaganja, obavijestiti ministarstvo, koje će o tome obavijestiti državu molilju", propisano je u članu 29 pomenutog zakona.

Ipak, iz Višeg suda, pozivajući se na isti pravni akt, tvrde da u slučaju kada izručenje traže dvije države dolazi do sukoba zahtjeva za izručenje, što je termin koji ovako naveden ne postoji u zakonu, i da odluku u tom slučaju donosi ministar.

"Nadalje, imajući u vidu da je navedeni okrivljeni tražio izručenje po skraćenoj proceduri i SAD i Južnoj Koreji, dakle po obje zamolnice, to je vijeće ovog suda našlo da se u konkretnom slučaju radi o sukobu zahtjeva za izručenje, zbog čega je za konačno odlučivanje, shodno Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, nadležan ministar pravde", kazali su za "Dan" iz podgoričkog Višeg suda.

Advokat Dalibor Kavarić prokomentarisao je za "Dan" slučaj "Do Kvon". On je izričit da odluku kojoj državi će traženo lice biti izručeno donosi isključivo nadležni sud, kako u jednostavnim postupcima, tako i u skraćenom postupku izručenja i u postupcima u kojima postoji više zahtjeva država molilja, kao u konkretnom slučaju.

"Kada se radi o množini zahtjeva za izručenje, odluka prije svega zavisi od toga koja država je prva dostavila zamolnicu, od težine djela za koje države molilje terete traženo lice i od pretpostavke poštovanja demokratskog suđenja u tim državama. Odluku gdje će biti izručen donosi isključivo sud, a uloga ministra u tom procesu je isključivo formalna", pojasnio je Kavarić.

U slučaju Do Kvona, zamolnicu za izručenje crnogorskim vlastima prva je dostavila Južna Koreja.

Milović dao izjavu u SDT-u

Ministar pravde Andrej Milović juče je u svojstvu podnosioca krivične prijave u slučaju "Do Kvon" dao iskaz u Specijalnom državnom tužilaštvu.

"U SDT-u sam podijelio sve informacije o predmetnom slučaju kojima raspolažem, a u cilju doprinosa istrazi i pravičnom rješenju ovog veoma bitnog slučaja", objavio je Milović na Tviteru.

Pitanja o donošenju odluke u slučaju izručenja Do Kvona uputili smo i Ministarstvu pravde 31. januara, ali odgovor nijesmo dobili.

Prvo ispitati eventualnu krivičnu odgovornost u Crnoj Gori

Advokat Kavarić upozorava da sa odlukom o izručenju ne smije da se žuri.

"Prije nego se donese odluka da Do Kvon bude izručen nekoj od država koje su tražile izručenje mora se ispitati njegova eventualna krivična odgovornost za slučajeve u kojima se spominje u Crnoj Gori", kaže Kavarić.

Potvrdio je da se u dosadašnjem radu nije susreo sa praksom suda, niti sa odredbom Zakona o ekstradiciji koja propisuje da će u slučajevima sukoba zahtjeva za izručenje sud prepustiti nadležnom ministru pravde da on odučuje o prioritetnom zahtjevu za izručenje, jer je ova situacija propisana članom 26 Zakona o ekstradiciji.

Sagovornik Dan-a ističe da su ovlašćenja ministra propisana članovima 21 i 22 zakona, tako da ako drugostepeni sud potvrdi rješenje o izručenju, tada se predmet dostavlja ministru nadležnom za poslove pravosuđa radi odlučivanja o dozvoli za izručenje.

"Međutim, kada ministar donosi odluku da ne dozvoli izručenje, a u slučaju kada je sud u istoj stvari dozvolio ekstradiciju, tada ministar mora podrobno obrazložiti u svom rješenju zašto je njegova odluka suprotna odluci suda. Ovo posebno imajući u vidu da o ekstradiciji odlučuje sedmoro sudija, i to: sudija za istragu, koji daje predlog za izručenje vijeću Višeg suda od troje sudija, dok na Apelacionom sudu u vijeću, u drugom stepenu, ponovo odlučuje još troje sudija. Ministar odlučuje kao samostalno, odnosno individualno lice, pa se postavlja pitanje kako je njegova odluka "zakonitija" od odluke četvoro sudija Višeg suda i troje sudija Apelacionog suda", dodao je Kavarić.