Da bi njihov štrajk na koji imaju pravo po Ustavu i bio zakonit dužni su da obezbijede minimum procesa rada.

Međutim tu nastaje problem jer od 2015. godine nije usvojena uredba o minimumu procesa rada, pa se primjenjuje stara koju različito tumače Sindikalci i država kao poslodavac.

Paralelno sa pregovorima o povećanju zarada zaposlenih u prosvjeti, zdravstvu i javnom sektoru vodi se polemika o minimumu procesa rada, koji se mora poštovati u slučaju najavljenih štajkova.

Zakono štrajku donijet je 2015. godine, ali ne i nova uredba o minimumu procesa rada kojom bi se detaljnije uredili uslovi i način organizovanja štrajka, ali i prava iobveze zaposlenih i poslodavca.

Srđa Keković iz Unije slobodnih sindikata navodi da su se više obraćali nadležnima da se to pitanje otvori i pokrene u skladu sa zakonom.

"Imamo situaciju da u brojnim djelatnostima taj akt još uvijek ne postoji. Evo, zadnji slučaj nam je štrajk u prosvjeti. Tako Sindikat prosvjete i resorno ministarstvo imaju različita tumačenja minimuma procesa rada", dodao je on. 

I dok su iz sindikata najavili da neće držati nastavu ukoliko stupe u štrajk, iz ministarstva se pozivaju na vladinu uredbu ominimuma procesa rada iz 2006. godine, po kojom se nastava ne smije obustavljati.

S obzirom na to da ne postoji nova uredba, mora se primjenjivati ona na koju se ppoziva ministarstvo, kaže profesorica radnog prava Vesna Simović Zvicer, ali ukazuje i na njene manjkavosti.

"Uredba u sadržinskom smislu jeste problematična. Ona zapravo ne predviđa minimum nego da se nastava u toku štajka odvija kao da je redovno stanje, što nije dobro. S druge strane, imamo najave da će Sindikat sam utvrditi minimum procesa rada. To je još više problematično iz razloga što po zakonu o štrajku Sindikat može da predloži učesnike koji će da učestvuju u procesu minimuma rada, to jest imena svojih kolega koji štrajkuju i koji će izvršavati obaveze tokom minimuma procesa rada ali, nikako da sam utvrđuje minimum procesa rada", dodala je ona. 

Iako trenutni akteri Sindikata prosvjete i ministarstva ne mogu snositi odgovornost, što do sada nije utvđen minimimum procesa rada, profesorica Simović Zvicer nada se kompromisu.

Očekuje da će Vlada ispoštovati granski kolektivni ugovor kojim je predviđeno povećanje zarada prosvjetarima, te da do štrajka neće doći. U suprotnom, nada se mirnom rješenju spora pred Agencijom, koju je Sindikat dužan da obavijesti ukoliko donese odlukuo štrajku. 

"Tada se se uključuje miritelj,pošto je u pitanju kolektivni spor ima taj rok od 10 dana u kojem će doći do sporazuma. Vjerujem da će oni prepoznati ono što je opšti interes. To je pravo naših učenika da redovno pohađaju školu. Nadam se da će se u tom roku naći neko rješenje", poručila je ona. 

Sličan spor o minimumu procesa rada nastaće ako se i drugi Sindikati državne uprave ipravosudja,policije i zdravstva odluče na štrajk.

Iz Unije slobodnih sindikata zato apeluju na nadležne.

"Ovdje moramo da dobro razmislimo i što prije pristupimo izmjeni toga zakona o štrajku. Između ostalog, mi na sudu imamo potrvdu da je Sindikat utvrdio neki svoj proces rada, iz prostog razloga što poslodavac nije iskoristio svoje pravo da u datom roku taj minimum sa sindikatom utvrdi", zaključio je Keković. 

Ukoliko dođe do najavljenih štrajkova u više djelatnosti od javnog interesa bez jasno utvrđenog procesa minimuma rada državi prijeti kolaps.

To, kako poručuju sagovornici Dnevnika TVCG, ne bi smjelo nikako da se dozvoli.