Zvanični podaci Monstata ukazuju da crnogorski agrar nije atraktivan za zapošljavanje

Iako se već godinama i decenijama govori da je poljoprivreda jedna od strateških grana razvoja Crne Gore, u decembru prošle godine je, prema najnovijim zvaničnim podacima Monstata, u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva bilo zvanično zapošljeno samo 2.302 radnika. S obzirom na to da je, prema podacima Monstata, na kraju prošle godine bilo 246.449 zaposlenih u svim sektorima djelatnosti, ispada da je u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva zapošljeno manje od jedan odsto od ukupno zvanično zapošljenih u svim djelatnostima. Sa druge strane, u prvih deset mjeseci prošle godine na uvoz hrane potrošili smo 622,56 miliona eura, odnosno za petinu više nego u istom periodu 2022. godine.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede tvrde da je u ovom sektoru radno angažovano mnogo više lica, koja nijesu zvanično evidentirana kroz sistem, niti obuhvaćena statistikom. Član pokreta ,,Preokret“ ekonomista Mirza Krnić je saopštio Pobjedi da država ne radi dovoljno da utiče na to da zadrži radnike u privatnom sektoru, a još manje da zadrži stanovnike na selu i da im omogući da rade i zarade.

- Razlog zašto mali broj lica u Crnoj Gori ima ugovor u poljoprivrednim djelatnostima jeste nepostojanje obaveze da se poljoprivredni proizvođač osigura u smislu poljoprivrednog osiguranja, većina poslova se ugovara za nadnicu, odnosno dnevnicu, što se ne može evidentirati kroz sistem, a dalje nije obuhvaćeno statistikom – kazali su Pobjedi iz Ministarstva poljoprivrede.

Nedostatak radnika 

Naveli su da Crna Gora od početka kovida-19 ima velikih problema sa radnom snagom, prije svega zbog zatvaranja granica, kasnije zbog masovnog odlaska radne snage u Zapadnu Evropu, što je rezultat liberalizacije zaspošljavanja stranih lica u Zapadnoj Evropi. 

- Pored toga, poljoprivredni proizvođači su se suočili i sa izostankom dolazaka sezonske radne snage iz Albanije i Sjeverne Makedonije, što je uticalo na pokretanje mnogih aktivnosti u poljoprivredi – rekli su iz Ministarstva.

Komentarišući broj zvanično zaposlenih radnika u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Krnić je naveo da ko god želi da otpočne privatni biznis, bez obzira o kojoj grani se radilo ,,jedino je sigurno da može da očekuje nesigurnost, neizvjesnost i malu ili nikakvu pomoć države za ono čime će se baviti“.

- Država ne radi dovoljno da utiče na to da zadrži radnike u privatnom sektoru, a ne da hrle ka državnom, još manje da zadrži stanovnike na selu i da im omogući da rade i zarade. Nemamo sistemski pristup rješavanju ovog problema, već samo ad hok rješenja. Prirodno je da u takvim okolnostima neće značajno rasti broj zaposlenih u ovoj grani – kazao je Krnić.

 Dugoročna nebriga

On je naveo da je prije 40 godina šumarstvo učestvovalo deset odsto u bruto društvenom proizvodu, a broj zaposlenih je bio neuoporedivo veći, nego danas jer je, kako kaže, postojala prerada drveta ,,a danas dominira izvoz čiste sirovine ili polusirovine“.

- Jedno privatno preduzeće, koje se bavi sječom šume, prihoduje više od Uprave za šume. Firme koje su imale najveće motorne šege kupovale su od države kubik drveta za 17 eura, a mještani čak za 40 eura. Ovo su samo neki od pokazatelja koji ukazuju na dugoročnu nebrigu i odsustvo bilo kakve vizije sa jedne i privilegovanje na ovaj ili onaj način ljudi bliskih vlastima sa druge strane. Rezultat je sada već dugoročan pad interesovanja za zdrave i održive male biznise u ovom polju – smatra Krnić.

U Ministarstvu poljoprivrede navode da taj resor u Registru poljoprivrednih gazdinstava ima preko 21.000 registrovanih lica, koja se bave poljoprivredom a, kako kažu, kada se uzmu u obzir upisani članovi ta brojka dolazi do 30.000.

- Monstat mjesečno objavljuje podatke o zaposlenima u poljoprivredi i za novembar iznosio je 2.242 zaposlena. Ovaj podatak govori o broju ugovora u privrednim subjektima čija je djelatnost poljoprivreda (na primjer Plantaže, Mesopromet, MI Goranović, mljekare, sirare i sl.) – rekli su iz Ministarstva.

Dodaju da Monstat objavljuje i broj poljoprivrednika osiguranika i u novembru 2023. godine bilo ih je 1.667.

- Ova lica su individualni poljoprivredni proizvođači koji sami sebe osiguravaju, a vode se u Registru osiguranika poljoprivrednika u Ministarstvu poljoprivrede – rekli su iz tog resora.

Oni navode da se treća metodologija u vezi sa tržištem rada odnosi na anketu o radnoj snazi.

U trećem kvartalu prošle godine u poljoprivredi je bilo angažovano 13,5 hiljada radno angažovanih lica, odnosno to su samozaposlena lica koja rade na poljoprivrednom gazdinstvu za svrhu zarađivanja profita, ili lica koja su u procesu formiranja svog posla ili poljoprivrednog gazdinstva, kao što je kupovina i montiranje opreme, iznajmljivanje prostorija ili kupovina materijala za početak novog posla i lica koja rade na svom poljoprivrednom gazdinstvu i proizvode poljoprivredne proizvode i ako je glavni dio tih proizvoda namijenjen za prodaju ili razmjenu (trampu) smatraju se zaposlenima – naveli su iz Ministarstva.

Dodali su da je četvrta metodologija u vezi sa tržištem rada u poljoprivredi istraživanje o strukturi gazdinstava, koje je 2016. godine pokazalo da se na 43.791 gazdinstvo nalazi radno 99.236 angažovanih lica.

Mirza Krnić

Uvoz hrane 

Preliminarni podaci Monstata o spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni pokazuju da je Crna Gora, za prvih deset mjeseci prošle godine, na uvoz hrane potrošila 622,56 miliona eura, što je gotovo 20 odsto više nego 2022. godine u istom periodu. Na uvoz mesa smo potrošili 139,37 miliona, na uvoz povrća i voća 95,72 miliona, a na uvoz žitarica i proizvoda od žitarica 87,7 miliona eura.

Sa druge strane, u prvih deset mjeseci prošle godine, izvoz hrane iznosio je 36,7 miliona eura, što je 10,3 odsto više nego 2022. godine u istom periodu. U izvozu hrane dominira izvoz mesa i njegovih prerađevina sa 22,97 miliona eura i veći je 14,4 odsto nego u istom periodu 2022. godine, dok je lani izvoz voća i povrća u prvih deset mjeseci bio vrijedan 7,19 miliona eura i smanjen je za 15,6 odsto u odnosu na isti period 2022. godine.ž

Iz Ministarstva poljoprivrede kažu da, ako se posmatra struktura uvoza poljoprivrednih proizvoda, će se uvidjeti da se uvoz može podijeliti u tri grupe.

- Prva grupa su proizvodi koje Crna Gora zbog klimatskih i drugih razloga ne može da proizvodi, a zauzimaju gotovo jednu četvrtinu uvoza. To su proizvodi kao na primjer određeno voće, povrće, šećer, kakao, ulje, proizvodi od žitarica i sl, za koje Crna Gora nema alternativu, osim uvoza. Druga grupa su proizvodi za koje Crna Gora nema komparativnu snagu da proizvodi kako zbog inputa, tako zbog postojećih svjetskih brendova, a tiču se svinjskog i pilećeg mesa, prerađevina od voća i povrća, koncentrovane hrane, gaziranih i energetskih pića, vina i piva, konditorskih proizvoda, pekarskih proizvoda (biskviti), a njihov uvoz zauzima polovinu ukupnog uvoza poljoprivrednih proizvoda – rekli su iz Ministarstva i dodali da treću grupu proizvoda čine poljoprivredni proizvodi koje Crna Gora uvozi, a ima klimatske i druge predispozicije da ih proizvodi. U prvom redu to su goveđe meso, mlijeko i prerađevine od mlijeka, kontinentalno voće i sezonsko povrće.

Iz Ministarstva su poručili da Agrobudžetom utiču na povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača, na način što se pruža direktna podrška i podržavaju investicije.

Krnić je, komentarišući spoljnotrgovinski deficit, saopštio da je Crna Gora tokom posljednjih deset godina uvezla gotovo pola milijarde eura namještaja, a izvezla svega osam miliona eura.

- Samo deseti dio od tog iznosa je dovoljan da se u drvopreradi i proizvodnji namještaja može zaposliti u narednih nekoliko godina i do 4.000 ljudi u sedam-osam pogona ili manjih fabrika, dominantno na sjeveru države. Ovaj proces bi bio pomognut podsticajima, oporezivanjem luksuznih artikala u ovoj industriji i tako prikupljenim novcem bismo smanjivali uvoz i zapošljavali radnu snagu. Država bi u skladu sa opsegom tako datih bespovratnih subvencija sticala ulog u tim preduzećima – rekao je Krnić.

On je dodao da je jedan od načina na koji bi se ovo moglo postići uvođenje poreza na luksuz na svaki komad namještaja sa cijenom od preko 1.000 eura.

- Tako prikupljen porez treba usmjeriti kao direktnu subvenciju za nabavku opreme i obuku radnika u pogonima i fabrikama za izradu namještaja. Osim toga smanjio bi se uvoz namještaja u narednoj deceniji za oko 400 miliona eura. Lokalna finalna proizvodnja je garant očuvanja i uvećanja resursa. Tako možemo smanjiti uvoz, povećati izvoz i stvoriti uslove za ekonomski nezavisnu lokalnu zajednicu – poručio je Krnić.

On je predložio nekoliko mjera za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita i uvoza hrane.

- Evo nekoliko prijedloga mjera. Ako bi med, koji je uvezen samo za tri hotela u Crnoj Gori, bio proizveden u našim selima onda bismo imali najmanje sedam domaćinstava koja žive od pčelarstva. Na taj način se istovremeno smanjuje uvoz hrane i povećava broj zaposlenih. Osim toga, povećao bi se prinos voća i povrća koji direktno zavisi od insekata, i to najviše pčela koje, sakupljajući nektar, omogućavaju formiranje zdravog ploda. Svako sedmo poljoprivredno gazdinstvo može da ima po 100 košnica pčela. Time bi se stvorila prilika za novih 2.000 radnih mjesta, a uz održivo gazdovanje i efikasnu administraciju, povrat investicije bi mogao biti najkasnije za tri godine – izjavio je Krnić.

On smatra da bi se analizom drvne mase, koja nastaje kao otpad u drvopreradi, izvlačenjem stabala i prevođenjem izdanačkih u visoke šume stvorila sirovina dovoljna za lokalnu proizvodnju finalnih proizvoda.

- U Crnoj Gori godišnje nastaje oko 100.000 metara kubnih drvnog otpada. U procesu prevođenja izdanačkih šuma u šume visokog kvaliteta može se godišnje obezbijediti oko 250.000 kubika drvne mase. Ovo je dovoljna sirovina za 150.000 tona peleta godišnje, a to je oko 25 miliona eura. Toliko je upravo Crna Gora prihodovala za šest godina (od 2007. do 2012.) od koncesija za korišćenje šuma. Ukoliko bi iskoristili drvni otpad i biomasa, koja nastaje uređivanjem izdanačkih šuma (300.000 kubika), dobili bismo sirovinu dovoljnu za proizvodnju najmanje 180.000 tona iverice godišnje, odnosno vrijednost proizvoda od blizu 75 miliona eura, a upravo smo toliko uvezli namještaja 2019. godine – rekao je Krnić.

On je naveo da je Hrvatska 2019. godina od izvoza prerade drveta i proizvoda od drveta, plute, proizvodnje proizvoda od slame i pletarskih materijala, ne računajući namještaj, imala preko 738 miliona eura, a u isto vrijeme je uvezla oko 356 miliona eura ovih proizvoda.

- To znači da je ostvaren plus od preko 382 miliona eura – kazao je Krnić i dodao da je Crna Gora iste godine izvezla svega dva miliona eura proizvoda od plute i drveta, a uvezla preko 30 miliona, čime je ostvaren minus od preko 28 miliona eura.

- Ovo su smjernice kuda bi trebalo da idemo, po receptu da učimo od uspješnih i lociramo greške koje smo pravili u prošlosti. To je istinski preokret koji nam je potreban – zaključio je Krnić.

Uvozimo inflaciju, a izvozimo novac

Krnić smatra da sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva sada nije jedna od strateških grana razvoja, ali, dodaje, da bi mogla biti.

- U 2022. godini smo uvezli 76 miliona eura mliječnih proizvoda i jaja, a izvezli 280 puta manje. Tako uvozimo inflaciju, a izvozimo novac. Kada bismo imali robne rezerve imali bismo efikasan mehanizam za kontrolu inflacije. Kada bismo to uvezali sa obaveznim otkupom, imali bismo dobru mjeru za pokretanje proizvodnje. Svaki dan u prosjeku uvezemo oko dva miliona eura hrane, a uvozimo 16 puta više hrane nego što izvozimo, odnosno na svaku izvezenu tonu uvezemo 16 tona – kazao je Krnić. On je naveo da u prosjeku svaki stanovnik Crne Gore ima oko 8.000 metara kvadratnih poljoprivrednog zemljišta, odnosno čitav jedan fudbalski stadion.

- Uređene države proizvode svoju hranu. Tako se gradi otporna, sigurna država. Otvaranjem centra za otkup poljoprivrednih proizvoda i pokretanjem malih proizvodnih linija za preradu voća i povrća jedna livada će imati veću vrijednost kao poljoprivredno, nego kao građevinsko zemljište.

Pretpostavimo, jedan hektar zemljišta možete danas prodati u Bjelopavlićkoj ravnici najviše za oko 500.000 eura pod uslovom da je dozvoljena gradnja na njemu. Od istog tog hektara svake godine može da se prihoduje u prosjeku 20.000 do 60.000 eura hrane u zavisnosti što se gaji – saopštio je Krnić.

Izvor:Pobjeda