Kako je kazao gostujući u Jutarnjem programu TVCG, reforma podrazumijeva veća ovlašćenja i obaveze lokalnih samouprava, a pitanje je koliko one imaju kapaciteta da to isprate s obzirom da i sada pokazuju manjkavosti u onim obavezama koje su do sada imali.

"Skeptični smo prema kapacitetima lokalnih uprava i pozivamo na oprez. One nijesu racionalne u poslovanju i ključno je da se posljednjih godina ne govori o njihovoj racionalizaciji i optimizaciji. Imamo utisak da je odnos države takav da njih treba maziti i paziti, davati im još novca, jer su u problemima. U preporukama te analize je recimo da sve opšine nemaju iste nadležnosti i to je u redu, ali takvih analiza smo imali godinama i ništa se nije desilo. Čini se da olako prilaze decentralizaciji, a drugi dio kritika koje upućujemo je i taj što se koriste stare, dobre, oprobane metode, sa ulaganjem u obuke, savjetovanja, povećanju kapaciteta, a ne radu na terenu. Kada je riječ o zaduženju lokalnih uprava, zapošljavanju, to izmiče kontroli, a u dijelu recimo investicija koje treba ostvariti nema pomaka i nema dobre komunkacije vlade i opština", ocijenio je Sošić.

Naglašava da je reforma javne uprave previše složena i birokratizovana, a trebala bi da bude način da se nađe put do lakšeg kontakta građanina i uprave i koja bi na kaju trebala manje da nas košta.

"Bilo koja elita koja dođe na vlast ne mari o tome na koji način radi naša javna uprava i tabu tema je priča o optimizacija. Nije se ni ranije na tome radilo, samo se pričalo, uglavnom iz opozicionih krugova i sada vidimo da nema velikih pomaka, a očekivali smo više", kaže Sošić.

Potezi nove vlade koja sada razdvaja neke uprave koja je upravo ona, odnosno oni koji su bili na vlasti 2020. i 2021. spojili, pa spajanje drugih koje su prije desetak godina razdvojene, ukazuje da nema jasne stategije i plana. Njegov utisak sa sastanka o reformi javne uprave kojem je prisustvovao i premijer u decembru, kako kaže, govori da se olako pristupa nekim pitanjima važnim za funkcionisanje lokalne uprave.
"Podatak o ukupnom broju zaposlenih i po organizacionim jedinicama, i na lokalnom nivou bio bi prvi korak da se krene u neke promjene i to bi nam omogućilo da sa sigurnošću pratimo kako vlada tretira taj problem prenatrpanosti u organima javne uprave. Toga još nema, a nadam se da će te podatke uskoro dati javnosti na uvid. Približavamo se 100 dana rada Vlade, a nema nekih važnih planskih dokumenta. Tu prvenstveno od premijera čujemo more ideja, ali nemamo planove ni kratkoročne, ni dugoročne. Te ideje su kompleksne i one nijesu samo da se opredijelimo za i protiv, nego je potrebno ih razraditi, naći najbolji model, imati strategiju kako to relizovati", naglašava Sošić.

Smatra da se na pojedinim potezima vlade i ministarstva vidi nemoć države da prati sve što se dešava, kada se neko preduzeće bliži stečaju i da je tu potrebna i bolja koordinacija ministara.

Što se tiče najave štrajkova, Sošić ističe, da sidikati imaju pravo da traže poštovanje onoga što je prethodna potpisala, ali da smatra da se olako pristupilo potpisivanju tih ugovora i procentima povećanja koeficijenata.

"U pregovorima o povećanjima odnosn prethodne vlade je bio prilično nonšalantan. Istina je da su sindikati dobili obećanja i ova Vlada ne smije dodatno komplikovati situaciju, kroz najavu štrajkova, tužbi. S druge strane i sinsikati moraju biti dio konteksta i imati osjećaj kako ostatak radne snage radi i funkcioniše i da budu svjesni svojih ograničenja po pitanju kvaliteta usluga koje pružaju. U svakom slučaju tu bi zakoni o radu i javnim ustanovama kojih nama, bili od velike pomoći. Oni bi regulisali, posebno ove sektore prosvjete i zdravstva i unaprijedili kolektivno pregovaranje. Vidimo da ako je Vlada široke ruke to može dugoročno donijeti probleme", navodi Sošić.

Izvor:RTCG