Pored Švedske i Danska i Njemačka takođe ispituju eksplozije. Javni tužilac Mats Ljungkvist iz švedskog tužilaštva ocijenio je u saopštenju da je "istraga bila sistematska i temeljna".

"Njemačka istraga se nastavlja i zbog tajnosti koja vlada u međunarodnoj pravnoj saradnji, ne mogu dalje da komentarišem saradnju do koje je došlo. Takođe, neću moći dalje da komentarišem zaključke švedske istrage niti da komentarišem bilo koje osumnjičene osobe u švedskoj istrazi", rekao je Ljungkvist.

On je dodao da je imao dobru saradnju sa istragom koju su vodile njemačke vlasti.

Sjeverni tok 1 i 2, dva gasovoda koji su postavljeni paralelno ispod Baltičkog mora, spajali su direktno najvećeg proozvođača gasa Rusiju i najvećeg evropskog kupca Njemačku.

U eksploziji ispod mora prekinut je Sjeverni tok 1 a oštećen Sjeverni tok 2 koji nikada nije ušao u funkciju jer je Njemačka obustavila proces sertifikacije neposredno prije nego što je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022.

Osim geopolitičkog uticaja, curenje gasovoda Sjeverni tok je bila ogromna ekološka katastrofa sa pogođenim lokalnim divljim životinjama i ogromnim količinama metana ispuštenim u Baltičko more, što analitičari vjeruju da bi moglo biti najveće ispuštanje metana usljed ljudske aktivnosti.