"Uvijek, u svim tim prilikama, koriste se neke moje slike s lažnim najavama", rekao je. Sličnu sudbinu doživljavaju i drugi poput Miroslava Radmana i Josipa Paladina. Nepoznati prevarant preko niza web stranica pripisuje Radmanu lijek za pritisak, dok je Paladino ranije izjavio da neko koristi njegovo ime za promovisanje lijekova s kojima nema ništa i da je u tome bespomoćan.

Druga, znatno raširenija pojava reklama temelji se na velikom broju oglasa koji izazivaju osjećaje potencijalnih korisnika. Takvi oglasi jamče da od kapi koje prodaju "svi bolovi nestaju za pet minuta", uz često sugestivnu ilustraciju, zatim da gljivice "nestaju u trenu" uz odvratnu fotografiju deformirsanih nokata na nožnim prstima, liječenje hemoroida, itd.

Poruke koje reklamiraju lijekove ili laku zaradu pojavljuju se na portalima među vijestima. Često su označene vrlo sitnim napomenama da su oglas ili preporuka, no ocjena je da za nedovoljno medijski pismene čitaoce, koji sadržaje uzimaju "zdravo za gotovo", to nije dovoljno upozorenje.

"Budući da se radi o pojavi koja je sve češća, broj pritužbi građana je u porastu te, u nastojanju da joj pristupimo interdisciplinarno, jača suradnja s drugim nadležnim tijelima i organizacijama kao i s kolegama iz inozemnih regulatornih tijela radi pronalaženja sveobuhvatnog rješenja za nadzor i suzbijanje te pojave i njezinih posljedica", rekli su iz Agencije za elektronske medije

Hrvatska ljekarska komora (HLK), čiji je predsjednik Krešimir Luetić i sam bio žrtva krađe identiteta pojavljujući se u lažnim oglasima za čudotvorni pripravak, odgovorila je da je u više navrata reagovala i upozoravala građane na učestalu pojavu lažnih i netačnih oglasa o tzv. ljekovitim proizvodima, pripravcima ili metodama.

Svoje članove uputila je da te slučajeve prijave MUP-u. Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) odgovorilo je da ti oglasi predstavljaju pripremnu radnju za izvršenje različitih kaznenih djela, najčešće različitih oblika prijevara, no napominje da se "podaci ne vode na navedeni način". 

Što se tiče nekoliko slučajeva krađe identiteta, gdje su u reklamama korištene fotografije ljekara i naučnika, tu se uglavnom radi o kaznenim djelima prijevara kao predikatnom djelu, gdje je počinitelj zloupotrijebio lične podatke druge osobe.

Agencija za elektronske medije Hrvatske upozorila je i na okolnosti zavaravajućeg oglašavanja, oglašavanja različitih medicinskih preparata, oglašavanja metoda liječenja i lijekova koje prati i isticanje zdravstvenih i prehrambenih tvrdnji. Vijeće je pozvalo pružaoce medijskih usluga elektroničkih publikacija da usklade svoje poslovanje s pozitivnim zakonskim propisima.

Izvor AntenaM