On je juče posjetio Pariz i Berlin nakon posjete je upozorio da ruska nuklearna pretnja nije apstraktna, jer su i Varšava i Berlin u dometu ruskih raketa Iskender.

"Vrlo ozbiljno uzimam riječi predsjednika Makrona da je Francuska spremna u okviru svojih mogućnosti da iskoristi svoj nuklearni potencijal tako da postane dio ukupne evropske bezbjednosti. Ti signali stižu već neko vrijeme i treba im pristupiti vrlo ozbiljno", kazao je Tusk povodom razgovora sa predsjednikom Francuske, javljaju danas poljski mediji.

To je 100 nuklearnih glava, možda i više. Iz nekog razloga one su modernizovane, a u posljednje vrijeme ih je u oblasti Kalinjingrada više, kazao je Tusk.

Poljski ministar odbrane i vicepremijer Vladislav Košnjak-Kamiš rekao je danas da je nuklearno oružje vrlo ozbiljna stvar o kojoj ne može da odlučuje samo jedna država.

"Temom te vrste oružje ne može da se bavi samo isključivo jedna država, to je uvijek saveznička odluka, moraju da je potvrde sve savezničke države. To je vrlo osjetljiva, vrlo ozbiljna tema", kazao je o eventualnom evropskom nuklearnom kišobranu televiziji Polsat poljski ministar odbrane.

Poljske vlade populističke stranke Pravo i Pravda tokom prethodnih osam godina, dok su bile na vlasti, pokušavale su bez uspjeha da pokrenu pregovore sa SAD, bilo za vrijeme administracije Donalda Trampa ili sada predsjednika Džozefa Bajdena, posebno poslije napada Rusije na Ukrajinu, da i se i Poljska uključi u američki program Nuklear šering.

"Problem je prije svega to što nemamo nuklearno oružje. Ništa ne ukazuje na to da bi Poljska mogla da ga ima u najskorije vrijeme. Uvijek postoji potencijalna mogućnost učešća u programu Nuklear šering. Razgovarali smo sa američkim liderima o tome da li SAD razmatra takvu mogućnost. Tema je otvorena", kazao je predsjednik Duda u intervjuu za nedjeljnik "Gazeta polska" u jesen 2022.

Iz Vašingtona je, međjutim, odmah stigao demanti da takvih razgovora i pregovora nema.

Sadašnja poljska vlada i sam premijer Donald Tusk oštro su komentarisali nedavnu izjavu kandidata za predsjednika SAD, Donald Trampa da SAD ne bi pritekle u pomoć zemljama članicama NATO koje ne ispunjavaju dobrovoljno dato obećanje da izdvoje dva odsto BDP-a za odbranu i da bi čak podstakao Rusiju da radi sa njima šta god hoće.

Nova Poljska vlada iako za odbranu izdvaja četiri odsto BDP-a godišnje te bi u teoriji trebalo da spada među zemlje kojima bi Tramp pomogao, želi da se osloni više na evropsku odbranu nego na eventualne kaprice SAD, ako u Bijeloj kući ponovo bude Tramp, ali nastojaće, koliko je to moguće da očuva čvrste transatlantske veze.

"Vlada će sarađivati sa svakim koga izaberu Amerikanci. Nećemo se vrijedjati zbog odluka Amerikanaca", kazao je ministar odbrane Košnjak-Kamiš.