Kolaps
Milošević ističe da ne samo ,,Skijališta Crne Gore“, već cijeli Kolašin osjeća posljedice ovog kolapsa u turizmu. Vlasnici hotela i privatnih smještaja dijele slično iskustvo gubitaka, s nadom da će buduće zimske sezone biti osigurane s vještačkim snijegom. Očajnički pozivaju na brze akcije i investicije kako bi se izbjegle slične situacije u budućnosti, svjesni da su vještački snijeg i podrška države ključni za opstanak turizma u regiji. Tvrde da bi se na taj način moglo spasiti 80 odsto sezone.

Direktor ,,Skijališta Crne Gore“ naglašava da su u januaru ostvarili samo 18 odsto prometa u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok je za ove dane februara taj postotak tek pet odsto u odnosu na prošlu godinu.

- Ukupni promet za decembar, januar i februar iznosi svega 150.000 eura, dok je prošle godine do 31. marta promet iznosio 1,25 miliona eura, kada je završena zimska sezona. Ove godine ne očekujemo više od 250.000 za cijelu sezonu - kaže Milošević, koji naglašava da se suočavaju s ozbiljnim problemima u funkcionisanju preduzeća te da očekuju pomoć od države, posebno za isplate zarada zaposlenima.

- Postupak Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) je završen u našu koristi za sva prethodna davanja iz perioda ranijih vlada, pa očekujemo pomoć iz budžeta - istakao je Milošević.

On podsjeća da je Agencija u decembru 2020. godine pokrenula postupak u vezi s novčanom pomoći od 250.000 eura, koja je data Skijalištima za pripremu zimske turističke sezone u 2018. godine, da bi potom obuhvatila i ostale godine.

Početkom 2021. AZK je Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. Međutim, u 2021. godini SCG dobijaju 1,5 miliona. Ustanovljeno je da je pomoć koju je Vlada dodijelila državnom preduzeću ,,Skijališta Crne Gore“ usklađena sa zakonom o kontroli državne pomoći. To je konstatovala Agencija za zaštitu konkurencije koja je završila ispitni postupak u vezi s ovim slučajem.

Milošević tvrdi da bi situacija bila potpuno drugačija da je bilo vještačkog osnježavanja. Naglašava da bi postojanje topova za stvaranje vještačkog snijega omogućilo da se sezona održi koliko-toliko.

- Upoređujući situaciju s drugim skijaškim destinacijama u regionu poput Jahorine, Kopaonika i Zlatibora, primjećujemo da su upravo zahvaljujući vještačkom snijegu imali uspješnu sezonu. Iako nijesu imali prirodni snijeg, uspjeli su produžiti sezonu i privući goste zbog vještačkih staza. I u decembru i januaru smo imali perioda s temperaturama ispod nule koji su omogućavali proizvodnju tehničkog snijega - kaže Milošević i upozorava da problem loše zimske sezone ne pogađa samo ,,Skijališta Crne Gore“ već i cijeli grad.

- Masovno je otkazivanje kako u privatnom smještaju, tako i u hotelima. Restorani, kafići, svi su ostali bez prihoda. Totalni je kolaps turističke privrede Kolašina - kazao je Milošević. 

Poručuje da sljedeću zimu ne smijemo čekati bez topova za vještački snijeg.

- Prošle godine je počeo postupak. Javna nabavka je završena i trebalo je da se krene sa radovima, međutim bilo je problema sa mještanima, tako da očekujem da će nadležni riješiti taj problem i da će se krenuti u prvu fazu vodosnabdijevanja, tj. dovođenja vode do skijališta. Vodovod i Opština Kolašin rade projektni zadatak preko Uprave za kapitalne projekte - kaže Milošević nadajući se okončanju ovog projekta.

Podsjećamo, mještani više kolašinskih sela, ekološki aktivisti i dio stručne javnosti osporavaju način na koji je država planirala da obezbijedi vodu za snabdijevanje objekata i osnježavanje ski staza na Bjelasici. Kolašinsko preduzeća Vodovod i kanalizacija je revidovalo provobitni projektni zadatak, pa sada iz rijeke Ljevaje nije predviđena voda za vještački snijeg. Predviđeni sistem za vještačko osnježavanje i snabdijevanje vodom planinskih centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600, višestruko osporavan i kritikovan i od laičke i od stručne javnosti, još je na nivou projektnog zadatka

Dok nadležni organi još uvijek nijesu iznijeli konkretan plan o uvođenju vještačkog osnažavanja skijališta, situacija postaje sve teža za vlasnike manjih hotela i privatnog smještaja u Kolašinu. Oni dijele slično iskustvo loše sezone, ističući da su ove zime doslovno ostali bez gostiju. Nedostatak posla postao je tako ozbiljan da su se našli u nemogućnosti da isplate zarade svojim radnicima, dodatno pogoršavajući ekonomsku situaciju u zajednici.

Ova kriza nije samo pitanje privrede, već ima duboke socijalne posljedice. Nedostatak prihoda utiče na živote ne samo vlasnika hotela, već i na živote njihovih zaposlenih i njihovih porodica. Svi ti ljudi su suočeni s ekonomskim teškoćama, a neki se možda čak i suočavaju s gubitkom radnih mjesta.

Sve u svemu, situacija vlasnika hotela i privatnog smještaja u Kolašinu je takva da je potrebno hitno djelovanje kako bi se ovi ljudi podržali i pronašla održiva rješenja za revitalizaciju turizma u regiji.

Sve otkazano
Vlasnik hotela ,,Čile“ Predrag Bulatović - Čile izražava duboko žaljenje zbog odluke da otvori hotel tokom ove zime, s obzirom na katastrofalne rezultate.

Ovaj hotel raspolaže sa 15 soba i pruža uslugu noćenja s doručkom, ali i pored toga nije bilo gotovo nikakvih posjeta, čak ni tokom novogodišnjih praznika. Bulatović navodi da su imali samo jednu grupu inspektora koji su boravili u hotelu 10 do 15 dana, ali da to nije bilo dovoljno da pokrije troškove poslovanja. Ističe da je ova sezona najgora koju pamti u 40 godina iskustva u ovom poslu.

- Ubuduće, Kolašin ne smije dočekati zimu bez vještačkog snijega - istakao je Bulatović.

Naglašava da imaju veliku štetu jer dvije porodice žive samo od ovoga posla.

- Drugo je kada izdajete apartmane, a radite negdje drugo. Nama koji imamo male hotele to je jedini prihod, od toga živimo - kaže Bulatović i ističe da se ne nada pomoći od države.

Privatni smještaj Rakočevića, Lidije i Ljubiše, takođe je ostao prazan. Sve što su imali rezervisano za februar je otkazano, uprkos tome što su očekivali goste iz različitih djelova zemlje, poput Beograda i Novog Sada, kao i grupe koje su planirale boravak od po nedjelju dana. Za Ljubišu Bulatovića ovo je najgora sezona koju pamti u svojih 60 godina. Ističe da ne pamti da na Bjelasici nije palo pola metra snijega, što dodatno potencira težinu situacije.

- Desio se najgori mogući scenario. Najgora sezona za mojih 60 godina. Sve je propalo, a treba vraćati kredite, troškovi su veliki. Trebalo je pripremiti ogrjev. Sve smo pripremili i sve džaba - kaže Ljubiša Bulatović, dodajuću da imaju šest soba i da za ovu sezonu nijesu imali ukupno deset noćenja.

- Zaključak je da treba osigurati vještačko osnažavanje za sljedeće sezone. Da smo imali taj sistem, mogli smo spasiti čak 80 odsto sezone. Iako je bilo toplih dana, temperatura u planinama je bila povoljna za stvaranje snijega. Da se snijeg proizveo na vrijeme, zajedno s malo prirodnog, i složio se na staze, mogli smo imati stabilnu osnovu za dužu sezonu. Vještački snijeg je po svojoj strukturi izdržljiviji od prirodnog, što bi dodatno produžilo vrijeme skijanja. Tako bismo imali makar 80 odsto sezone, što bi bilo mnogo bolje od ovoga što sada imamo - poručuje na kraju Bulatović.