Pobjedi je iz MER-a rečeno da ta akcija zapravo nije ni bila Vladina, već je objedinjavala akcije koje su trgovci imali u svojim prodajnim objektima. Sada, kako kažu, stalno prate kretanje cijena i statističke izvještaje, te razmišljaju da osim marži na brašno, šećer, ulje i so, ograničenja stave na još neke proizvode. Cijene ovih proizvoda su, kako su kazali, pristupačne i niže nego u regionu. Zvanični podaci Monstata pokazuju da je u posljednja tri mjeseca došlo do pada cijena osnovnih životnih namirnica.

- Inflacija u decembru 2023. godine je iznosila 4,3 odsto, što je značajan pad u odnosu na početak godine kada je iznosila 16,2 odsto. Cijene hrane i bezalkoholnih pića su, prema zvaničnim podacima Monstata, u decembru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec niže u prosjeku za 0,4 odsto, meso je jeftinije 0,3 odsto, voće 2,7 odsto, povrće 1,3 odsto - kazali su Pobjedi iz MER-a.

Đeljošaj je, kako su kazali, već predočio privrednicima moguće mjere koje bi Vlada preduzela ako ocijeni da ima potrebe, ukazujući da će pokušati da nađu balans između zahtjeva za očuvanje životnog standarda građana i neophodnog očuvanja privredne djelatnosti u Crnoj Gori.

Strategija
Ekonomista Mirza Krnić iz Preokreta smatra da je neophodna dugoročna strategija borbe protiv inflacije i razvijeni mehanizmi za njeno usporavanje i ograničavanje, počevši od robnih rezervi pa do kontrole trgovinskih lanaca. To bi, kako ocjenjuje za Pobjedu, bili početni koraci koji bi davali veću i ekonomsku i socijalnu sigurnost posebno onim ekonomski najranjivijim grupama.

- Moguće je da funkcioneri iz svojih udobnih pozicija gdje imaju visoke zarade, službena auta, plaćeno gorivo i brojne druge benefecije, zaista ne osjećaju koliko su cijene visoke, i vjerujem da su njima stvarno pristupačne. Neka posjete pijacu ili markete i mimo izborne kampanje i provjere s građanima što zaista misle o tome. Stanje je daleko od dobrog, čak i ako uzmemo podatke Monstata koji prikazuju ublaženu sliku. Nosioci vlasti ne dijele probleme građana i ne vode brigu o njima u dovoljnoj mjeri, pa neodgovorne izjave o tome kako su cijene pristupačne mogu samo produbiti nezadovoljstvo kod građana. Nemamo viziju razvoja, niti sistemski pristup rješavanju ovih problema, iako bismo mogli da imamo, jer kao mali sistem imamo brojne prednosti brzog prilagođavanja i donošenja mjera koje relativno brzo mogu dati impuls ekonomiji - kazao je Krnić Pobjedi

Očekuju rast SPK
U Centru za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja Unije slobodnih sindikata (USSCG) smatraju da je blagoj deflaciji ipak doprinijela akcija ,,Stop inflaciji“, kada je bilo sniženo preko 130 prehrambenih i drugih proizvoda. Ipak, gledajući pad cijena na globalnom nivou, ocjenjuju da se taj pad u Crnoj Gori još ne osjeća. Navode da je USSCG i ranije upozoravala da su cijene u brojnim evropskim gradovima niže nego kod nas, te da je neophodno hitno ograničiti marže.

- Raduju najave ministra Đeljošaja da se na tome uveliko radi, tako da se nadamo da će se situacija u drugom kvartalu tekuće godine popraviti i da ćemo spremniji i konkurentniji dočekati predstojeću ljetnju sezonu, od koje nam umnogome zavisi prihodna strana budžeta za 2024. godinu - kazali su Pobjedi iz Centra.

Kako Monstat više neće objavljivati podatke o minimalnoj potrošačkoj korpi, Centar je u decembru objavio prvu sindikalnu potrošačku korpu (SPK) koja je iznosila 1.850 eura, od čega se samo na hranu odnosilo 580 eura za četvoročlanu porodicu, a 1. aprila biće objavljena nova SPK, koja bi, kako ocjenjuju, mogla biti i veća.

- U periodu prikupljanja podataka bio je aktuelan antiinflacioni program ,,Stop inflaciji 100+“ kojim je bio obuhvaćen veliki broj proizvoda koji su ušli u sastav SPK-a (od ukupno 135). Kako Vlada, trenutno, nije nastavila aktivnosti u ovom pravcu i kako su cijene vraćene na pređašnje stanje, očekujemo da će u prvom kvartalu ove godine biti zabilježen rast ove kategorije troškova, a samim tim i ukupnog iznosa SPK-a, čime će premašiti prethodnu SPK -kazali su Pobjedi iz Centra.

Podaci
Krnić je ukazao da je uvoz hrane i živih životinja u prošloj godini iznosio 744,5 miliona eura, što je za 108 miliona više nego godinu prije, dok je izvoz iznosio svega 40,3 miliona.

- Svaki dan uvezemo više od dva miliona eura hrane. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 17,7 odsto i manja je u odnosu na 2022, kada je iznosila 19,8 odsto. Ako uzmemo u obzir samo hranu i žive životinje, pokrivenost uvoza izvozom je svega 5,4 odsto - ukazuje Krnić.

Smatra da je inflacija, iako je registrovano njeno smanjenje u decembru, i dalje visoka, dodajući da je prosječna inflacija za tri godine oko 28 odsto, a da su cijene prehrambenih proizvoda za dvije godine povećane za preko 30 odsto.

- Trend rasta cijena je opao u posljednjih par mjeseci po Monstatu, ali inflacija i dalje postoji. Bez obzira što su se po podacima UNFAO cijene u svijetu vratile na nivo od prije tri godine, mi to u Crnoj Gori ne osjećamo, čak možemo očekivati da će inflacija i dalje postojati, a moguće i rasti. Od programa ,,Evropa sad 1“ imamo izraženiju takozvanu domaću inflaciju, gdje prodavci koriste povećanje plata za još veću zaradu. Mi nemamo kontrolnih mehanizama za sprečavanje odgovornog nastupanja od strane onih koji su na papiru konkurencija, niti sistemskog odgovora za kontrolu inflacije. Imamo rast minimalnih penzija, a ekonomija se često bazira i na očekivanjama, pa najavljeno povećanje zarada može izazvati još jedan talas povećanja cijena, jer će prodavci vidjeti šansu za dodatnom zaradom - kazao je Krnić.

Objašnjava i da za crnogorsku ekonomiju često ne važe tržišna pravila, dobavljači snize cijene i umjesto da trgovački lanci to iskoriste da bi bili konkurentniji, maloprodajne cijene se ili ne mijenjaju ili čak rastu.

- Dok god država ne uzme aktivniju ulogu, građani će plaćati cijenu. Umjesto da kreiramo robne rezerve i da tako imamo određene mehanizme kontrole inflacije, uvežemo sa obaveznim otkupom domaćih proizvoda uz kontrolisane cijene i tako pokrenemo proizvodnju, naša vlast gleda sa strane i propušta prilike. Kada bi se pokrenula proizvodnja, smanjili bismo uvoz, povećali potrošnju domaćih proizvoda, uticali na rast zaposlenih i oživljavanje privrede i proizvodnje. Nakon nekog perioda mogli bismo imati i trgovinske lance u vlasništvu države koji bi plasirali domaće proizvode po realnim cijenama i tako uticali na privatne trgovinske lance da smanje svoju maržu - smatra Krnić.

Upitna je, kako je kazao, i metodologija za utvrđivanje inflacije, jer se istraživanje cijena sprovodi u pet najvećih gradova, pitajući se šta to znači građanima Tivta i Kotora gdje su cijene veće.

- Postavlja se i pitanje - da li se više podataka uzima iz mjesta gdje su niže cijene, što značajno može prikazati inflaciju manjom nego što zaista jeste. Stambena renta nije imputirana, a svjedoci smo sve većih cijena po kojima se stanovi izdaju u posljednje dvije godine. Interesantno bi bilo da Monstat objavi sve proizvode koji se uzimaju u obzir prilikom utvrđivanja inflacije, kao i koju prosječnu cijenu za različite periode su izvukli za te proizvode. Građani bi onda jednostavno mogli da uporede te cijene sa onom koju stvarno plaćaju u prodavnicama, i u skladu sa time procijene koliko ti podaci odražavaju realno stanje - zaključuje Krnić.