Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun najavio da planiraju da rasterete izabrane ljekare glomazne administracije. Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović poručila da je neophodna temeljna reforma obrazovanja.

Da nešto nije u redu sa sistemom javnog zdravstva, u kojem je i za urgentne slučajeve najčešće potrebno da prođu i po tri mjeseca kako bi se sprovele dijagnostičke procedure i dobila potrebna njega, ali i sa sistemom obrazovanja, kojem je neophodna sveopšta reforma, priznali su juče potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku dr Srđan Pavićević, ministar zdravlja dr Vojislav Šimun i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Pavićević je na konferenciji za medije, upriličenoj povodom 100 dana rade Vlade, kazao da pripada generaciji ljekara koja je radila u drugoj polovini '80-ih godina prošlog vijeka u Kliničkom centru Crne Gore, te da tada, uz pet-šest kolega, kada nijesu imali ni kompjutere, ni tehnološka sredstva kao danas, pri žestokom obimu posla, nije bilo listi čekanja.

- Nešto je deformisalo sistem – kazao je Pavićević, koji je na opasku novinara Pobjede da je on sada u poziciji da sistem može da mijenja, konstatovao da su oni identifikovali nedostatke, ali da je riječ o „kaskadi društvenih problema“ koji kumulativno prave jedan ogromni.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun je kazao da su ogroman problem u zdravstvenom sistemu liste čekanja, da se ne zna kada se termini „otključavaju“, da pacijenti često po nekoliko puta moraju da idu kod izabranih ljekara zbog nedostupnosti termina za specijalističke preglede.

On je kazao da je taj problem identifikovan i da je zamisao da liste čekanja postanu transparentne, kako bi pacijenti automatski dobijali poruku da je neki termin upražnjen.

-Meni je cilj da svi dobiju termin. Ti intervali u početku neće biti kraći, jer smo i kadrovski limitirani. Aktivne liste čekanja su definitivno napravile problem. U tom pravcu smo preduzeli neke korake, sada čekamo da ustanove to implementiraju. Ne mogu sada da obećam da će vrijeme čekanja biti kraće, ali će svaki pacijent imati termin – kazao je Šimun.

Odgovarajući na konstataciju novinara da se izabrani ljekari više bave administrativnim poslovima izdavanja recepata i pisanja uputa nego medicinom, Šimun je rekao da su administrativne obaveze na nivou primarne zdravstvene zaštite neopravdano ogromne.

On je podsjetio da se još 2006. godine krenulo u reforme u smislu uvođenja porodičnog ljekara, ali da se to vremenom potpuno izgubilo, da nema više timova, da su sestre fizički razdvojene od izabranih ljekara, a oni zatrpani administracijom.

-Sada razmatramo da odmah riješimo uvođenje usluge da na sekundarnom, odnosno tercijarnom nivou, kada na izvještaju dobijete terapiju, to automatski bude i recept sa kojim možete da odete u apoteku. Izabrani ljekar će imati notifikaciju koju ste terapiju dobili, čekirati i to je to. Neće biti potrebno da idete kod izabranog ljekara za upute. Na taj način skraćujemo put, a našem izabranom ljekaru dajemo više vremena da se pacijentima bave na kvalitetan način – kazao je Šimun.

On je najavio i servis e-konsultacija, koji podrazumijeva da se izabrani ljekar konsultuje sa specijalistom i završi, prema pacijentu, uslugu na primarnom nivou ukoliko je to moguće.

-To su identifikovani problemi za koje su već preduzeti neki koraci kako bi se rješenja brzo implementirala. Za sve ovo potrebna nam je i velika kooperacija zdravstvenih ustanova – kazao je Šimun. 

Ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović saglasila se sa konstatacijom novinara da prosvjetni radnici ne mogu biti isključivo odgovorni za loše rezultate PISA testiranja i porast vršnjačkog nasilja u školama, što im se u posljednje vrijeme često imputira u javnom diskursu, već da je problem u samom sistemu obrazovanja.

-Reforma obrazovanja je svakako nešto najvažnije čemu treba da smo posvećeni na svakodnevnom nivou. To mora biti ozbiljno. Temeljno i studiozno treba da se pripremi kako bi ta reforma imala smisla – kazala je Jakšić-Stojanović.

Ona je rekla da je jako važno vidjeti koji su to primjeri dobre prakse, ali da ih je neophodno prilagoditi našim okolnostima, dodajući da je sistem obrazovanja u bivšoj Jugoslaviji bio mnogo bolji od ovog koji je danas na snazi.

-Pomenuli ste taj jugoslovenski sistem. Moram reći da je taj sistem obrazovanja bio mnogo bolji nego što je sad. Mi danas govorimo o nekim novim metodama, pa kažemo Montesori metoda – rad rukama, povezivanje sa mentalnim procesom. To je u stvari ono što smo mi zvali „tehničko“. E, sad, nama „tehničko“ nije bilo dobro, pa smo ga izbacili, ali tako je. Montesori zvuči bolje, „evropskije“.... – kazala je ministarka.

Ona je kazala da treba dobro da pogledamo što je bilo dobro u tom starom sistemu obrazovanja (jugoslovenskom), jer je bilo puno toga što je bilo dobro.

-Naravno, u međuvremenu su se razvile neke nove discipline i metode i to sve treba uvažiti. Kada su u pitanju udžbenici, potpuno sam saglasna da su loši. Problem je i sa udžbenicima iz jezika, prirode, društva... To je katastrofa koju ni čovjek sa 40 godina ne može razumjeti a da ne pročita po četiri puta, a ne dijete od desetak godina. To ćemo da radimo, ali tu sad moraju da se formiraju timovi, da se urade planovi programa i da se dobro odmjeri koji će biti fondovi časova. Zakinuli smo prirodne nauke i umjetnost. Bez toga ne možete da radite, niti da idete naprijed – kazala je ministarka.

Ona se saglasila da se krivica za loše rezultate ne smije prebaciti isključivo na prosvjetne radnike, te da svi nose svoj dio odgovornosti.

- Krivi su i sistem i ministarstvo i prosvjetni radnici i uslovi rada i infrastruktura... Svi su pomalo krivi. Najgore je sada da bilo ko od nas traži krivce. Neophodno je da podvučemo crtu, da vidimo što nije dobro, kako to da unaprijedimo i da idemo dalje – zaključila je Jakšić-Stojanović.

Izvor:Pobjeda