"Niko više nije propatio od Ukrajine, ali mi ne želimo mir pod svaku cijenu. Ne želimo da Ukrajina bude okupirana. Put ka miru mora biti usklađen sa međunarodnim pravom. Ukrajini je mjesto u Evropi", kazao je u emisiji "Fokus" na TVCG ukrajinski ambasador Oleg Gerasimenko.

Gersimenko tvrdi da ruski lider Vladimir Putin želi da eliminiše Ukrajinu.

"Zato nam je međunarodna podrška mnogo važna, bilo da dolazi iz SAD ili Evrope. Ovo je sovjetski tip rata. Uništava se naša teritorija. Nema tog međunarodnog ili ratnog kriminala koji već nije počinjen", naveo je Gerasimenko. 

Ukrajinski vojnici zauzeli zapadni dio Krima

Govoreći o stanju na ratištu, Gerasimenko tvrdi da je pedeset odsto Ukrajine već oslobođeno.

"Naši vojnici su osigurali zapadni dio Krima i obezbijedili su tamo međunarodnu trgovinu. Tamo je uništena trećina ruske flote. To nisu mala dostignuća. Idemo dalje u tom smjeru. Suočavamo se i dalje sa izazovima", poručio je on. 

Gerasimenko poručuje da će ukrajinski vojnici nastaviti da brane svoju zemlju. 

"Naši vojnici su žilavi, mogu sve da istrpe. Na terenu je mnogo nehumanosti, uništava se nasljeđe naše države. Ali, naši vojnici nastavljaju da brane svoju zemlju, bez obzira na umor. Ako se umorimo, to je kraj za nas. Za Rusiju je to postizanje cilja", ocijenio je ambasador. 

Podrška iz Crne Gore od velike važnosti, sa SAD njegujemo dobre odnose

Prema riječima Gerasimenka, međunarodna podrška se nastavlja bilo da dolazi iz SAD ili iz Evrope. Dodaje da im je podrška iz Crne Gore od velike važnosti. 

"Tako se spašavaju ljudska prava i ljudski životi. Tako ćemo i spriječiti da se desi rat širih razmjera", poručio je on. 

Upitan kako vidi odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama u slučaju promjene predsjednika, Gerasimenko je kazao da će nastaviti da imaju dobre odnose sa američkom administracijom. 

"Nadamo se da će i u slučaju promjene predsjednika odnosi ostati isti", zaključio je Gerasimenko. 

Na desetine hiljada civila izgubilo živote za dvije godine rata

Tokom gotovo dvije godine rata u Ukrajini, od 24. februara 2022. godine, desetine hiljada civila i vojnika izgubili su živote, podsjeća Glas Amerike. 

Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava saopštila je sredinom januara da je potvrdila smrt 10.382 civila u Ukrajini i 19.659 povrijeđenih od početka ruske agresije. Glas Amerike navodi da je stvaran broj vjerovatno veći.

Broj civilnih žrtava značajno se povećao u decembru 2023. i u januaru 2024. godine u poređenju sa prethodnim mjesecima, čime je preokrenut trend pada ranije ove godine, saopšteno je iz svjetske organizacije.

Gotovo 8.000 smrtnih slučajeva bilo je na teritoriji koju kontroliše Ukrajina i više od 2.000 u zonama pod ruskom okupacijom.

Takođe, ukrajinska nacionalna policija zabilježila je gotovo 10.000 civilnih žrtava, uz 7.000 nestalih i 11.000 povrijeđenih na teritoriji koju kontroliše.