Naučnici riješili misteriju: Zašto kitovi pjevaju

Naučnici riješili misteriju: Zašto kitovi pjevaju

Naučnici su otkrili na koji način najveći sisari u okeanu ispuštaju zvuke, odnosno pjevaju proganjajuće i složene pjesme. Grbavi i drugi kitovi razvili su specijalizovanu glasovnu kutiju koja im omogućava da pjevaju pod vodom.

Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Priroda, takođe je pokazalo zašto je buka koju čovjek pravi u okeanu toliko ometajuća za ove okeanske divove.

Pjesma kitova je ograničena na određenu frekvenciju koja se preklapa sa bukom koju proizvode brodovi.

Naučnici su otkrili kako neki od najvećih kitova u okeanu proizvode takve proganjajuće i složene pjesme.

„Zvuk je apsolutno presudan za njihov opstanak, jer je to jedini način na koji mogu da se pronađu među sobom i pare”, objasnio je profesor Koen Elemans sa univerziteta Južne Danske, koji je vodio studiju.

Dodaje da je su kitovi neke od najzagonetnijih životinja koje su do sada živjele na planeti.

„Oni su među najvećim životinjama, pametni su i veoma društveni”, kaže on.

U red kitova usana, koje čini 14 vrsta, spadaju i plavi, grbavi, perajar, Brajdov kit…

Umjesto zuba, ove životinje imaju tanjire koji iz vode prosijavaju i prave zalogaje od planktona.

Kako tačno proizvode složene, često proganjajuće pjesme, do sada je bila misterija.

Profesor Elemans je rekao da je bilo „super uzbudljivo” što su shvatili kako funkcioniše glasovni aparat kitova.

Profesor je sa članovima tima izveo eksperiment koristeći glasovne kutije uginulih kitova.

Oni su pronašli tri leša, tri različite vrste kitova – grbavog, minke i sej kita.

Potom su duvali vazduh kroz masovne strukture tih glasovnih kutija kako bi proizveli zvuk.

Grbavi kitovi imaju veliku strukturu u obliku slova U sa jastučićem od masti na vrhu glasovne kutije.

Ovakva vokalna anatomija omogućava životinjama da pjevaju recikliranjem vazduha i sprečava udisanje vode.

Istraživači su napravili kompjuterske modele zvukova i pokazali da je pjesma kitova usana ograničena na usku frekvenciju koja se preklapa sa bukom koju proizvode brodovi.

„Oni ne mogu jednostavno da na primjer pjevaju više da bi izbjegli buku koju pravimo u okeanu”, objasnio je profesor Elemans.

Njegova studija je pokazala da buka koju proizvodi čovjek može da spriječi kitove da komuniciraju na velikim udaljenostima.

Ova informacija bi mogla biti od vitalnog značaja za očuvanje grbavih, plavih kitova i drugih ugroženih morskih divova.

Ujedno, ovo saznanje pruža uvid u pitanja koja istraživači decenijama postavljaju o sablasnim pjesmama kitova, koje su neki mornari pripisivali duhovima mora ili mitskim stvorenjima koja žive u vodi.

Doktorka Kejt Staford, stručnjakinja za komunikaciju sa kitovima sa Oregon univerziteta, nazvala je studiju „revolucionarnom”.

„Proizvodnja i prijem zvuka je najvažnije čulo za morske sisare, tako da svaka studija koja objašnjava kako ih oni prave ima potencijal da nas pomjeri polje naprijed”, rekla je ona za BBC njuz.

Istraživanje takođe daje i sliku o evoluciji ovih sisara – o tome kako su se preci kitova vraćali u okeane sa kopna, kao i o adaptaciji koja im je omogućila komunikaciju pod vodom.

Bolje je razumjeti način na koji takozvani zubati kitovi proizvode zvuk, jer ih je onda lakše i proučavati.

Ovi morski sisari, među kojima su delfini, orke i pliskavice, izduvaju vazduh kroz posebnu strukturu u nosnim prolazima.

„Uvijek sam se pitala kako tačno kitovi – posebno grbavi, kojima se moje istraživanje bavi – proizvode različite zvukove”, rekla je doktorka Elen Garland, iz Jedinice za istraživanje morskih sisara na Univerzitetu Sent Endruz.

„Proučavanje velikih kitova je izuzetno izazovno, ali pokušaj da se otkrije kako oni proizvode zvuk kada možda čak ni ne možete da ih vidite pod vodom je dodatni izazov, tako da su ovi istraživači bili veoma kreativni”, kaže ona.

Doktorka Staford dodaje da je sposobnost sisara da imaju tako složene vokalne signale bila izvanredna i naglasila koliko su ove životinje posebne.

Izvor:Standard

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.