Nakon gotovo 14 godina Održavanje željezničkih voznih sredstava trebalo bi opet da bude pripojeno Željezničkom prevozu. Na taj potez Vlada se odlučila zbog loših finansijskih rezultata Održavanja koje je potvrdila i analiza tima profesora Ekonomskog fakulteta.

"I da je sasvim izvjestan stečaj, prestanak rada tog preduzeća. Ukoliko se ne bi djelovalo takva situacija bi ugrozila poslovanje ostalih subjekata u željezničkom sektoru što bi imalo multiplikativne negativne efekte na cijeli taj sektor. Pa je i analiza pokazala opravdanost spajanja sa željezničkim prevozom", kazao je profesor Ekonomskog fakulteta Vladimir Đurišić.

Oba preduzeća godinama posluju s gubitkom uz nagomilavanje duga ali i radnika na čije zarade u prosjeku izdvajaju 70 do 80 odsto troškova.

"Učešće troškova zarada u operativnim troškovima na godišnjem nivou u EU je ispod 30 odsto. Nakon pripajanje jednog preduzeća drugom učešće troškova zarada u operativnim troškovima bila bi negdje na nivou 50 i 55 procenata", istakao je Đurišić. 

Problemi u željeznici kulminirali su kažu poznavaoci prilika u tom sektoru transformacijom jedinstvenog preduzeća na četiri. Zato su sada skeptični da će najavljeno pripajanje donijeti bolje rezultate.

"Umjesto jedinstvene željeznice i 10-ak direktora i jedna administracija mi smo pomnožili to puta četiri. Imali smo slučaj da ovi novi direktori koji su se izabrali razdvajanjem, oni su za nekolika mjeseca uzeli preko milion eura otpremnine. Ako se ne preduzmu energične mjere i do detalja sva ispita ja se bojim da taj sistem koji je i sad u lošem stanju ne bude možda još u gorem", kazao je bivši radnik Željeznice Milisav Dragojević.

"Od dva zla izabrali su manje ali to su kada dva bolesna tijela spajate u jedno vrlo teško da će to da ide, trebalo je napraviti strategiju i drugačije uraditi. Mi smo 2011. pisali da u Željeznici postoje dva preduzeća koja se bave održavanjem i da je jedno suvišno", kazao je Mirko Rmandić iz NVO "Vozom kroz Crnu Goru". 

Odluku Vlade o spajanju treba da potvrde skupštine akcionara obje kompanije sa dvotrećinskom većinom. Ta većina je neupitna jer u Željezničkom preduzeću država ima 92 odsto, a u Održavanju 87 odsto akcija. Problem bi mogao nastati ako manjinski akcionari glasaju protiv čime stiču pravo da im ove firme otkupe akcije. To bi kako se procjenjuje državu moglo da košta 2 miliona eura. prenosi RTCG.