Ministarstvo ekonomskog razvoja predvidjelo je da se trgovačke marže u veleprodaji i maloprodaji ograniče na pet do 15 odsto za dio osnovnih životnih namirnica, prehrambenih proizvoda i sredstava za održavanje higijene. Međutim, te najave naišle su na oštru reakciju privrednika i dijela javnosti, koji tvrde da se država tim potezom vraća u period komunizma i sebi daje za pravo da reguliše tržište, čime direktno radi nauštrb privrede.

U dokumentu je navedeno da je riječ je o izmjenama Odluke o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i listi proizvoda.

U obrazloženju je navedeno, kako su ranije objavile "Vijesti", da je u pitanju sveobuhvatna akcija jer se ne odnosi samo na po jedan artikal iz određene grupe proizvoda, već na sve artikle iz date kategorije proizvoda.

Prema ocjeni urednika portala BiznisCG i analitičara Predraga Zečevića, najava Vlade da će ograničiti marže na gotovo pet hiljada proizvoda apsolutno je dobar potez jer situacija u Crnoj Gori zahtijeva radikalne poteze.

– Cijene samo u Podgorici veće su nego u Barseloni, Valensiji ili Veneciji, što je nedopustivo i svjedoči da trgovački kartel namjerno podiže cijene i osnovnih namirnica, ali i svih ostalih proizvoda. Ovim potezom bilo bi obuhvaćeno oko 5.000 proizvoda, i to je dobar i potpuno opravdan potez jer predstavlja skup mjera na osnovu iskustava Belgije, Španije i Hrvatske u obuzdavanju inflacije – ističe Zečević.

Lani sprovedene dvije akcije "Stop inflaciji"

Prethodne godine, za vrijeme mandata 43. Vlade, na čijem je čelu bio Dritan Abazović, u saradnji sa privredom, odnosno najvećim trgovačkim lancima u državi, održane su dvije akcije "Stop inflaciji", koje su pokušale da suzbiju rast cijena. O uspješnosti tih akcija mišljenja su bila podijeljena. Vlada i privreda su hvalile ishod, dok su građani smatrali da nije bilo značajnijeg uticaja. Prema poslednjim izvještajima agencije UN za hranu (UNFAO), cijene na svjetskom nivou već duže vrijeme padaju i većina proizvoda se vratila na vrijednost prije početka rata u Ukrajini.

On kaže da se u dijelu javnosti postavlja pitanje da li Vlada može da uradi bez konsultacija sa socijalnim partnerima i privredom, što, prema njegovom mišljenju, nije problem.

– Može jer je situacija takva da zahtijeva hitnu reakciju. Vlada bi ovom akcijom obuhvatila gotovo sve proizvode, a ako bi akcija uspjela, vratila bi inflaciju na nivo iz oktobra ili novembra prošle godine, kada je bila gotovo na nuli. Potrebno je reagovati što prije, jer su se na svjetskim berzama cijene vratile na nivo prije rata u Ukrajini. Dakle, inputi su niži, a cijene znatno veće, trgovci ostvaruju ekstraprofit i država mora da reaguje. U praksi nije popularno ograničavati marže, ali Crna Gora je prinuđena na to. Ako trgovci ne prihvate akciju, država bi morala da posegne za još radikalnijom mjerom i oporezuje ekstraprofit – kazao je Zečević.

Profit velikih trgovačkih lanaca u 2022. godini iznosio je 19,43 miliona eura, što je 47,42 odsto više u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, kada je iznosio nešto iznad 13 miliona. Veleprodaja je u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu rasla oko 22 odsto, a 2021. godini u odnosu na 2020. godinu oko 23 odsto.

Izvor: Dan