Dva mjeseca nakon što je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović (Demokrate) zatražio razrješenje šefa policije Zorana Brđanina, Vlada se juče bavila tim zahtjevom, ali je odlučivanje o njemu odgodila do ponedjeljka da bi se s Evropskom komisijom (EK) konsultovala o tome može li ministar nakon smjene Brđanina koordinirati policijom ili da bi potražila neko drugo rješenje.

Šaranović je juče, nakon sjednice Vlade, saopštio da je ideju da upravlja policijom ponudio Pokret Evropa sad (PES), te da je on o tome razgovarao s evropskim komesarom Oliverom Varheljijem, koji je, tvrdi, rekao da imaju podršku da povuku sve korake da bi postigli “maksimalnu operativnost Uprave policije (UP)”.

“Njih interesuje da učinimo sve što je u našoj nadležnosti da postignemo ono što je ključni cilj i nadležnost UP, a to je odlučna borba protiv svih oblika kriminaliteta... G. Varhelji je bio jasan u tome da nas podržavaju u onome što je cilj, a to je da se postigne maksimalna operativnost UP...”, rekao je on na konferenciji za medije, navodeći da je ministarka prosvete Anđela Jakšić Stojanović (PES) kadrovskoj komisiji Vlade predložila da ministar koordinira UP.

Međutim, Šaranović je napisao sinoć na mreži “Iks” da njegovo koordiniranje policijom nije opcija, i da stoga poziva Vladu da do ponedjeljka izabere jednog od četiri kandidata koja je predložio za vršioca dužnosti (v. d.) direktora UP. On nije naveo ko su oni.

Šaranović: Predložio sam četiri kandidata za direktora Uprave policije

Šaranović: Nije opcija da koordiniram policijom, Vlada da do ponedjeljka izabere jednog od predloženih kandidata

Potencijalni dolazak ministra na čelo policije mogao bi, upozoravaju pravnici, biti zakonski sporan. Objašnjavaju da Zakon o unutrašnjim poslovima ne dozvoljava da ministar preuzme rukovođenje UP, te da bi takvo rješenje bilo u suprotnosti s načelom političke i ideološke neutralnosti policije, što je takođe propisano tim aktom.

Osim Zakona o unutrašnjim poslovima, ni Zakon o državnoj upravi ne predviđa mogućnost da ministar koordinira organima nekog resora. U tom aktu navodi se da, u slučaju prestanka funkcije ili duže spriječenosti ministra da vrši funkciju, radom resora rukovodi član vlade kog odredi premijer. Međutim, tim zakonom nije predviđeno da organima uprave koordinira ministar.

Prethodnih godina bilo je više slučajeva u kojima su ministri koordinirali drugim resorima, dok praksa koordiniranja ministara organima resora, kada je to mjesto upražnjeno, postoji tek odskora. Međutim, prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, moguće je samo da ministar ovlasti nekog od državnih službenika da donosi odluke u organu uprave, ali ne i da on koordinira.

Prema Zakonu o unutrašnjim poslovima, u slučaju prestanka mandata direktora policije prije vremena na koje je postavljen, Vlada, na predlog ministra, za vršioca dužnosti određuje jednog od rukovodilaca unutrašnje organizacione jedinice UP koji ispunjava uslove za direktora, a najduže do šest mjeseci.

Šaranović je juče poručio da mu nije cilj da politizuje policiju, dodajući da je ministar finansija koordinirao Upravom carina do izbora novog direktora, a ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine radom Uprave za imovinu.

Šaranović je razrješenje Brđanina predložio krajem prošle godine, nakon što je skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu dao negativno mišljenje na dva prošlogodišnja izvještja o radu UP. Međutim, zbog sukoba PES-a i Demokrata o kadrovanju u sektoru bezbjednosti, pitanje njegove smjene nije stavljano na dnevni red, uprkos insistiranju Šaranovića da se to uradi.

Spajić je dobio imena četiri Šaranovićeva kandidata, koja očigledno za sada PES-u nisu prihvatljiva. Iz Demokrata insistiraju da im je iz PES-a nuđeno samo jedno ime za Brđaninovog nasljednika, koje njima nije prihvatljivo. Nije jasno je li moguće da dvije strane do ponedjeljka postignu dogovor, od kojeg je imenovanje v. d. direktora policije i do sada zavisilo.

Šaranović je na presu, osim koordiniranja policijom i izbora v. d. direktora, predstavio još dva modela kojima bi se moglo rješiti pitanje upravljanja UP. Jedan je, kako je naveo, da ako bude izabran za koordinatora, prenese nadležnosti na pomoćnika direktora UP, a drugi da raspiše interni oglas za direktora, što je najavio da će učiniti u ponedjeljak.

Premijer Milojko Spajić (PES) saopštio je juče da se Vlada savjetuje s EK i da traži optimalan način da riješiti pitanje ko će voditi policiju.

On je nakon sjednice izvršne vlasti izjavio da Brđanin nema povjerenje nijednog člana Vlade, pa ni premijera, te da je ponedjeljak rok u kom treba da se riješi problem.

“Direktor policije nema povjerenje Vlade, i to nije normalno. Ne želimo da ulazimo u galimatijas sa EK. Bitno je da se sprovede koordinacija s EK, i mislim da svi ministri treba da koordiniraju sa EK oko principa... Bitno je da svaka odluka bude u skladu s evropskim putem. Bitno je da ne postoji nikakva sumnja da želimo da politizujemo funkciju. Nadam se da ćemo imati brz odgovor EK i da neće biti nesporazuma”, poručio je Spajić.

Odnosi PES-a i Demokrata “zategli” su se zbog kadrovanja u bezbjednosnom sektoru, a nakon sjednice Vlade početkom decembra na kojoj je ministar pravde Andrej Milović zatražio hitne smjene u tom dijelu sistema.

Brđanin je u fotelju prvog policajca vraćen sudskom odlukom od 7. decembra, ali je deset dana kasnije odbor dao negativno mišljenje na njegove izvještaje, što je stvorilo uslove da bude razriješen. On je za direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu Vlade Zdravka Krivokapića, što znači da mu petogodišnji mandat ističe u avgustu 2026.

Prvi put ga je Vlada Dritana Abazovića razriješila krajem marta prošle godine godine, a Upravni sud je ukinuo tu odluku početkom jula kao nezakonitu. Vlada je ponovila svoju odluku početkom avgusta, a sud je poništio 7. decembra.

Bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je u obrazloženju predloga za razrješenje kao razloge za to naveo operaciju Specijalnog državnog tužilaštva tokom koje je uhapšen bivši pomoćnik direktora UP Dejan Knežević i više policijskih službenika zbog sumnje da su izvršili krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije.

Izvor:Vijesti