Foto: AA

Kullman priča kako je s Johnom Burnsom došao do mjesta odakle su snajperisti pucali po Sarajevu

"Sniper Alley Photo": Fotoreporter Kullmann govori o "vikend četnicima"

Do sada su o svojim fotografijama govorili Enrico Dagnino, Thomas Haley i Christopher Morris, Enric Marti, a u petoj epizodi o vrlo potresnim iskustvima govori njemački fotoreporter Peter Kullmann. Kullman priča kako je s Johnom Burnsom došao do mjesta odakle su snajperisti pucali po Sarajevu.

U okviru dokumentarnog serijala "The Story Behind The Photo" objavljena je peta epizoda u kojoj njemački novinar i fotoreporter Peter Kullmann govori o "vikend četnicima“.

Dokumentarni serijal sastavni je dio "Sniper Alley Photo", autorskog projekta Sarajlije Džemila Hodžića, pokrenut 2019. godine. Riječ je o serijalu mini dokumentaraca i potresnim svjedočenjima u kojima strani fotoreporteri, koji su boravili u opkoljenom Sarajevu, govore o tome kako su nastale njihove fotografije.

Do sada su o svojim fotografijama govorili Enrico Dagnino, Thomas Haley i Christopher Morris, Enric Marti, a u petoj epizodi o vrlo potresnim iskustvima govori njemački fotoreporter Peter Kullmann.

Hodžić ističe, kako odrastajući u toku rata i pod opsadom Sarajeva, nije jednom čuo za izraz "vikend četnik" i to je uvijek doživljavao, kako kaže, "kao neku vrstu morbidna igra neljudi koji su žedni naše krvi".

"Znam da vikendima nije bilo baš preporučljivo izlaziti vani upravo zbog tih 'vikend četnika' koji su čekali svoj momenat da zadovolje svoje bolesne apetite. I dan danas mi odzvanja taj termin o kojem Peter govori u našoj epizodi", kaže Hodžić

Kullman priča kako je s Johnom Burnsom došao do mjesta odakle su snajperisti pucali po Sarajevu.

"Vozili bismo se skroz preko do Grbavice. Morali ste ići skroz okolo iza aerodroma i do panoramskog puta i onda sići. Bila je to duga vožnja. Trebalo nam je nekoliko sati da dođemo tamo prolazeći kroz sve kontrole, da bi u osnovi, završili nekih 800 metara preko puta Holiday Inna gdje smo boravili. Ali kad bi tamo stigli, bilo je vrlo čudno", kaže Kullmann te nastavlja:

"I to se ispostavilo da će nakon drugog ili trećeg dana biti vrlo čudna situacija, jer su se ti ljudi pozdravljali kao da smo prijatelji. A ja kako sam Nijemac i kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: 'Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku autokompaniju. Moramo se naći kad ovo završi', i slične stvari, što je bilo jako čudno."

Kaže kako je to bila teška i nerealna situacija.

"Više puta smo imali situaciju koja je bila vrlo teška i gotovo nas je natjerala da odustanemo od cijelog projekta kada su nas pitali: 'U redu, koga ćemo ubiti za tebe? Želiš li nas slikati kako pucamo u nekoga, hoćeš li? Imate li dugi objektiv s sobom? Možete li vidjeti koliko mi možemo vidjeti s našim...'?"

Hodžić na kraju dodaje kako je kultura sjećanja sastavni dio projekta i ovaj kratki film je samo jedan mali dio njihovog rada. Zahvalio je ljudima koji su podržali njihovi kampanju i donirali sredstva te svom timu koji stoji iza projekta, posebno Emiru Jordamoviću i Adnanu Pašefendiću i svim drugim kolegama bez čije pomoći ništa od ovoga ne bi bilo moguće.

"Sniper Alley Photo" pokrenut je 2019. godine, a Hodžić će tada pronaći fotografije ubijenog brata Amela, jednog od 1.601 ubijenog djeteta opsade Sarajeva. Ipak, ovo nije bila samo njegova lična priča, odlučio je identificirati i arhivirati fotografije iz ratnog Sarajeva, iz perioda 1992.-1996., da se tako pronađu i ostala djeca sa ratnih fotografija, prenesu iskustva ratnih fotografa te da se prenesu zaboravljene priče i ratne strahote iz vremena najduže opsade jednog glavnog grada u modernoj historiji. Vremenom se ispostavilo da je "Sniper Alley Photo" postao vrlo značajna platforma za očuvanje istine. "Sniper Alley Photo" danas posjeduje ogromnu bazu fotografija iz doba opsade i rata u Bosni i Hercegovini.

Izvor:TRTBALKAN

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.