Prihvatanje i usvajanje vrijednosti na kojima su zasnovana ljudska prava i slobode, zagovaranje tekovina demokratije i solidarnosti kao bazičnih postulata društvenih identiteta zasigurno bi iznivelisalo i izbalansiralo etničku distancu i jaz. Isključivo na taj način svaki pojedinac bi zadržao svoj identitet i dodatno ga razvijao - smatra Batrićević
Istinski multikulturalizam u Crnoj Gori živi samo kao fraza političara nespremnih da grade suštinske, održive i jake institucije kadre da nadžive smjenu svake vlasti i budu osnova za normalno funkcionisanje društva, ocijenio je istoričar i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Boban Batrićević.
Prema njegovim riječima, takva neodgovornost već nas suočava sa posljedicama - pojačanim etničkim, vjerskim i kulturnim podjelama koje dominatno generišu upravo neke političke i religijske organizacije.
- Ako se za 20. vijek kaže da je bio vijek ideologija, 21. će obilježiti pitanje identiteta i religija, što nas dovodi do problema jer je Crna Gora u osnovi multietničko i multikonfesionalno društvo, u kojem nema institucionalnih pretpostavki koje će usmjeriti njegov razvoj na pravi način - upozorio je on.
Ističe da u vlasti koja je partitokratska i vodi se logikom nezamjeranja vjerskim organizacijama zbog izbornih rezultata, ne vidi snage koje uočavaju srazmjere problema, nego se poslovično sakrivaju iza retorike koja je daleko od ideala multietničnosti.
Ove je stavove iznio na okruglom stolu posvećenom potrebi pronalaženja mehanizama koji bi ojačali multikulturalizam u Crnoj Gori. Dijalog o tome u saradnji sa Ambasadom Kanade organizovao je prje nekoliko dana Centar za građansko obrazovanje.
Nametnuti narativ
Batrićević je ukazao da u nastalim društvenim okolnostima pogotovo problem nastaje kada kritikujete nečiji po društvo štetan formalni ili neformalni uticaj, a nema institucija da reaguju jer su skrojene po partijskoj mjeri i traju od izbora do izbora.
- Tako, na primjer, kada se govori o vjerskim organizacijama ili institucijama poželjna je autocenzura, jer je tako nametnuto u narativu o funkcionisanju Crne Gore, da one funkcionišu mimo standarda - smatra on.
Upravo to što nije sklon autocenzuri Batrićević je, kao kritičar otvorenih klerikalnih tendencija koje ugrožavaju multietnički i sekularni karakter države, osjetio na svojoj koži.
Protiv njega se u predmetu po optužbi Višeg državnog tužilaštva pred Sudom za prekršaje u Podgorici vodi postupak jer je u novinarskoj kolumni javno kritikovao prepoznatljive crkvene politike SPC, citirajući riječi mitropolita Joanikija i episkopa Metodija, koji promovišu istorijski revizionizam, negiraju crnogorsku naciju i vjeru rabe za promociju srpske hegemonije.
Iste one tendencije koje je u formi izveštaja Evropski parlament zvanično prepoznao kao platformu koja u zoni djelovanja SPC omogućava i propagiranje proruskog uticaja i sa tim uporedo nipodaštavanje ljudskih prava koja se ne uklapaju u priču o konzervaciji takozvanih „tradicionalnih porodičnih vrijednosti“.
Suočavanje
Batrićević ističe da je za kvalitativnu promjenu na putu do istinskog multikulturalizma potrebno prvo se suočiti sa realnošću, odnosno poći od podataka renomiranih agencija istraživanja javnog mnjenja, koji ukazuju da je etnička distanca zabrinjavajuća.
Moramo, smatra on, imati svijest o tome da smo mi u jednoj međufazi, daleko od multikulturalnosti, i da smo preskočili neke razvojne momente, odnosno „uvezli smo termine, a nijesmo ih adekvatno ispratili institucionalno“.
- Postavlja se pitanje zašto je to tako. Prije svega zbog toga što je prethodna vlast to nekako nevješto stavljala pod tepih ili je favorizovala kroz državnu priču neku etničku grupu. Ostale su mogle to tako da dožive, iako mislim da nije bilo tolike opresije. Sa druge strane, ovi koji su naslijedili tu vlast, kao temeljnu vrijednost promovisali su „pomirenje“, a dobili smo da su etničke distance mnogo izraženije nego 2020. godine. O kakvom onda pomirenju govorimo? Da li je pomirenje kada jedan vjerski lider naziva nepostojećim narod koji je blizak jezički, kulturno i vjerski - upitao je Batrićević.
Smatra da, upravo zbog institucionalnih nedostataka, 2020. godine se nije promijenila vlast, već je došlo i do promjena „programskih načela na kojima je utemeljena Crna Gora 2006. godine“.
- Dobili smo svakodnevnu favorizaciju određenih etničkih i religijskih grupa. Ali vladajuće strukture polaze od toga da ne treba otvarati kritiku na račun vjerskih organizacija, jer to nije politički oportuno, izborno pametno niti taktički - naveo je on.
Zajedničke vrijednosti
Batrićević ljekovitim smatra sve inicijative koje bi podstakle izgradnju građanskih vrijednosti kao zajedničkog imenitelja i okosnice, bez namjere ili potrebe da se bilo kome brani nacionalna ili religijska posebnost.
Zato je, smatra on, neophodna objektivna i argumentovana debata o potrebi jačanja duha tolerancije i mapiranje zajedničkih vrijednosti koje bi dopunjavale etničke i vjerske identitete; vrijednosti koje bi podsticale ljude da prihvataju različitosti i diverzitet.
- Moramo govoriti o vrijednostima na kojima bi etničke zajednice počivale, a koje nadilaze elitističku i ekskluzivističku svijest o (samo i samo) zajedničkom jeziku i porijeklu. Prihvatanje i usvajanje vrijednosti na kojima su zasnovana ljudska prava i slobode, zagovaranje tekovina demokratije i solidarnosti kao bazičnih postulata društvenih identiteta zasigurno bi iznivelisalo i izbalansiralo etničku distancu i jaz. Isključivo na taj način svaki pojedinac bi zadržao svoj identitet i dodatno ga razvijao - zaključio je Batrićević.
- Ako se za 20. vijek kaže da je bio vijek ideologija, 21. će obilježiti pitanje identiteta i religija, što nas dovodi do problema jer je Crna Gora u osnovi multietničko i multikonfesionalno društvo u kojem nema institucionalnih pretpostavki koje će usmjeriti njegov razvoj na pravi način - upozorio je Batrićević
Tranzicija u sjenci nacionalizma i religije
Batrićević ističe da živimo ono na šta je ukazivala Marija Todorova u knjizi „Dizanje prošlosti u vazduh“, kada je markirala fenomen jačanja nacionalističkih i vjerskih ideologija koje su popunile vakuum nastao rušenjem jednopartijskog sistema i usporile tranziciju društva.
- Kad se uzme iskustvo Balkana sa svim težinama i lancima prošlosti, istoriografija postaje vrlo važan momenat u širenju etničkih i vjerskih podjela i neprijateljskih stavova prema drugom i drugačijem oko nas - naveo je Batrićević.
Na ključnim pozicijama u društvu, sem nevladinog sektora i pojedinaca, ne prepoznaje snage koje znaju i hoće da izađu iz te spirale.
Kruna te građanske luče trebalo bi, smatra on, da bude Univerzitet Crne Gore.
- Kako da to očekujete kada je na čelu te organizacije čovjek koji 2015. godine na Ruskom strateškom forumu u Beogradu ističe da treba favorizovati SPC jer je nedovoljno iskorišćena u širenju uticaja. Takve poruke su emitovane samo godinu nakon ruske aneksije Krima. Četiri godine kasnije u Crnoj Gori imate litije, a danas situaciju da niko ne smije da kritikuje vjerske organizacije, pogotovo SPC zbog njene moći i potencijalnog uticaja na birače -kazao je Batrićević.
Smatra da nije problem u personi, nego strukturi i centralizmu koji onemogućava prodor građanskih razmišljanja.
Rumija primjer kako smo ubili multikulturalizam
Prema riječima Batrićevića, primjer Rumije i uništavanja kulta Svetog Vladimira idu u prilog podacima istraživanja javnog mnjenja, koja ukazuju da su vjerske organizacije ključni generator podjela.
- Nađite zemlju na Blakanu, dalje da ne idemo, koja ima hiljadugodišnju tradiciju prema kojoj su pripadnici tri religije izlazili na jedno mjesto sjećanja i zajedno učestvovali u procesiji ili manifestaciji vjere. To smo imali do prije nekoliko godina. Dođe jedna vjerska organizacija i napravi teritorizaciju sjećanja, bukvalno aproprijaciju nečega što je simbol multikulture i pretvori ga u unisonu priču o jednoj naciji i jednoj vjerskoj grupi čije je to nasljeđe -naveo je Batrićević.
Od te činjenice poraznije je, smatra Batrićević, samo to da nema nikoga da u vladajućim strukturama problematizuje to pitanje.
Izvor:Pobjeda
Komentari