Ćirović je istakla da zakon predviđa mogućnost, ne i obavezno otkazivanje ugovora o radu.

Štrajkački odbor, kojim je predsjedavao predsjednik Sindikata mr Radomir Božović, čine profesori, odnosno većina članova Glavnog odbora Sindikata prosvjete. Glavni odbor broji 47 članova.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija tužilo je Sindikat prosvjete zato što smatraju da su mimo propisa ogranizovali trodnevni štrajk 19. februara. Sindikalci su u više navrata saopštavali da im je ministarka Anđela Jakšić-Stojanović tokom pregovora o uvećanju zarada saopštavala da neće biti sankcionisanih i da će povući tužbu koju su ranije pokrenuli, ali se to nije dogodilo. Ministarstvo se još zvanično ne oglašava o ovoj temi, niti konkretno odgovaraju na pitanja Pobjede.

Osnovni sud u Podgorici formirao je parnični postupak po tužbi Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija protiv Sindikata prosvjete zbog toga što su organizovali štrajk u školama i vrtićima. Ročište je zakazano za 28. mart.

Iz suda su kazali Pobjedi da će u skladu sa zakonom donijeti odluku u ovom predmetu. Postupajuća sutkinja je Milica Radović.

Potpredsjednik Sindikata prosvjete Jovan Drašković rekao je prekjuče Pobjedi da je ovo sada već sudski postupak i da se nadaju da će sud u postupku cijeniti sve argumente koji su, kako tvrdi, na njihovoj strani.

Sindikat prosvjete pokušao je kroz sporazum o uvećanju zarada za 17 odsto, koji su nedavno potpisali sa Ministarstvom, da uključi članove kojima bi se obavezali da taj resor odustane od tužbe koju su pokrenuli zbog organizovanog štrajka, ali to nije prihvaćeno. Predložili su bili da se kroz sporazum obostrano obavežu da odustanu od međusobnih tužbi, jer je i Sindikat pokrenuo prijave pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova zato što im se po Granskom kolektivnom ugovoru nijesu uvećale zarade za deset odsto od januara.

Drašković je rekao Pobjedi nedavno da je ovo ,,iznenadilo mnoge prosvjetne radnike koji su očekivali da su potpisivanjem sporazuma stvoreni uslovi za povlačenje i odustajanje od međusobnih tužbi“.

- Pitamo se da li je nekom želja da disciplinuje Sindikat prosvjete i prosvjetne radnike Crne Gore, zato što smo se usudili da na legitiman način branimo svoja prava? Tom tužbom i pozivanjem u njoj na nakaradnu uredbu iz 2006. godine htjelo nam se oduzeti ustavno pravo na štrajk. Važno je istaći da je Zakonom o štrajku mogućnost pokretanja navedene tužbe data poslodavcu, a ne državnom organu – rekao je on tada.

Kazao je da, ako je MPNI sebe nominovalo poslodavcem, to onda njima kao Sindikatu daje mogućnost da razmotre prijedloge članstva o pokretanju tužbi, osim po Zakonu o štrajku, tako i na osnovu Zakona o radu i Krivičnog zakonika Crne Gore član 224, stav 1 i 227, stav 1.

- O tim prijedlozima će se vjerujem izjasniti Glavni odbor SPCG u narednim danima – rekao je Drašković tada.

Ministarstvo je pokrenulo tužbu smatrajući da su sindikalci prekršili Zakon o štrajku. Zamjerili su radničkoj organizaciji što je samoincijativno donijela odluku o štrajku i akt o minimumu procesa rada. Ministarstvo je saopštavalo da se u slučaju štrajka morala organizovati redovna nastava, na što su iz Sindikata odgovarali da su takve izjave diktatorske. Pričali su javno da se takvim istupima krši njihovo pravo na štrajk, koje je garantovano Ustavom. Navodili su da je Ministarstvo bilo u obavezi da donese novi akt o minimumu procesa rada kada je donešen Zakon o štrajku 2015. godine, ali da taj resor to nije učinio. Pričali su da to obrazovnoj instituciji nije odgovaralo da učini uprkos tome što joj je Sindikat u više navrata slao inicijative. Kada su organizovali štrajk Sindikat je samoinicijativno donio akt i odlučili su da nastavnici ne drže nastavu, već četiri sata da dolaze u školu i da završavaju administrativne poslove. Za takav model su se odlučili sagledavajući praksu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Prosvjetari su 19. februara štrajkovali tri dana, tražeći da se ispoštuje Granski kolektivni ugovor po kom su zarade prosvjetarima trebale da se uvećaju za deset odsto od januara ove godine. Prekinuli su štrajk nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem koji im je na kraju ponudio sporazum o uvećanju zarada. Plata će da se im se uveća za deset odsto od prvog jula, te će dobiti još sedam odsto početkom septembra.