Slučaj proglašenja smrti bez prilaska pacijentu

Slučaj proglašenja smrti bez prilaska pacijentu

Prijava zaštitniku pokrenula tužioce

Poslije četiri godine, saslušani svjedoci u predmetu u vezi sa ponašanjem zaposlenih podgoričke Hitne pomoći prema pokojnoj Huriši Emini. Zaštitnik smatra da je došlo do povrede prava i da postupak nije vođen u skladu sa zahtjevima brzine i efikasnosti

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici istragu u predmetu u vezi sa ponašanjem zaposlenih podgoričke Hitne pomoći prema Huriši Emini dan prije i na dan njene smrti, u oktobru 2019. godine, započelo je tek pošto je suprug pokojnice Nedžat Emini prošle jeseni podnio pritužbu Zaštitniku ljudskih prava i sloboda.

To, pored ostalog, proizlazi iz mišljenja koje je Ombudsman nedavno dostavio porodici, a u koje su “Vijesti” imale uvid.

U dokumentu, Zaštitnik navodi da je, radi sprovođenja postupka po pritužbi, od ODT u Podgorici zatražio izjašnjenje, a da je ODT, postupajući “po zahtjevu i urgenciji” Zaštitnika, izjašnjenje dostavilo 2. februara 2024.

U dokumentu, Zaštitnik konstatuje da je pred ODT u Podgorici u toku postupak, po krivičnoj prijavi protiv medicinskih radnika ZHMP, za krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, a po kritičnom događaju koji se desio 18. oktobra 2019. godine. Dodaje se da je prijava ODT-u podnijeta 27. novembra iste godine, a da “tužilaštvo, od dana podnošenja prijave nije preduzimalo mjere i radnje”.

“...te da je radnja pribavljanja identifikacionih podataka od Zavoda za hitnu medicinsku pomoć preduzeta u toku trajanja ispitnog postupka pred Zaštitnikom”, navodi se u mišljenju koje potpisuje Siniša Bjeković.

To mišljenje donijeto je 20. februara 2024.

Huriša Emini, onkološka pacijentkinja, preminula je 19. oktobra 2019, dan pošto su, tvrdi njena porodica, ljekari podgoričke Hitne “zbog neprijatnog mirisa prostorije”, odbili da joj pruže njegu i daju terapiju. Suprug Nedžat, tada je ODT u Podgorici, uz podršku Prave Crne Gore, podnio krivičnu prijavu.

U aprilu prošle godine, tri i po godine od podnošenja prijave, “Vijestima” je rekao da do tada nije dobio bilo kakav odgovor.

Iz podgoričkog osnovnog tužilaštva tada su redakciji rekli da su formirali predmet i da je predmet u fazi izviđaja.

Nakon što porodica nije dobila bilo kakav odgovor nadležnih, Nedžat Emini u oktobru prošle godine obratio se Ombudsmanu.

U mišljenju Zaštitnika iz februara, podsjeća se da se suprug pokojnice u aprilu prošle godine, pored ostalih, obratio ODT u Podgorici, sa zahtjevom za dobijanje informacija o konkretnom predmetu, stanju u spisima predmeta, preduzetim mjerama i radnjama, da je ukazao na neopravdano dugo trajanje postupka i iskazao zabrinutost u vezi sa kvalitetom istrage. Dodaje se da je tada tužilaštvu dostavio i raniju sličnu molbu, na koju nije dobio odgovor.

“Vijesti” su početkom februara ponovo pisale o slučaju porodice Emini. Tada su iz ODT u Podgorici, četiri godine od kako je podnijeta prijava protiv zaposlenih u ZHMP, rekli da “postupajući državni tužilac preduzima zakonom sve predviđene mjere i radnje” i da su u toku saslušanja svjedoka u tom predmetu.

U odnosu na postupanje tužilaštva, uz podsjećanje da je od kritičnog događaja prošlo četiri godine i četiri mjeseca, da je postupak pred ODT još u toku, Zaštitnik je u mišljenju naveo da iz izjašnjenja koje je dostavilo tužilaštvo “proizlazi da je naznačeni vremenski period protekao u izvršenju relativno malog broja procesnih radnji, sa ograničenim brojem lica koje je bilo potrebno identifikovati i pozvati radi saslušanja”.

“Prihvatljiva je teza o tome da predmeti koji se odnose na slučajeve nesavjesnog liječenja mogu imati određenu karakteristiku kompleksnosti”, navodi, pored ostalog Zaštitnik i dodaje da mjere i radnje iz nadležnosti tužilaštva nisu bile takve prirode da zahtijevaju samo stručni nalaz i mišljenje u pogledu inkriminisanog događaja, primarno sa medicinskog stanovišta, “već i one procesne radnje usmjerene na identifikaciju lica koja su bila prisutna u vrijeme spornog događaja ili imala saznanja o istom i mogla dati iskaz u pogledu činjenica bitnih za vođenje postupka”.

“To nadalje znači da takve okolnosti ne mogu opravdati dužinu trajanja ove istrage, a posebno ne pri činjenici da se iz iskaza tužilaštva ne može zaključiti koje je to vrijeme u kojem će se eventualno okončati izviđajne radnje i odlučiti u pogledu ishoda istrage, čime se produžuje stanje neizvjesnosti”, piše u mišljenju Zaštitnika.

Zaštitnik, dodaje se, “smatra da je u naznačenom periodu izostalo aktivno postupanje tužilaštva, budući da tužilaštvo očigledno nije preduzimalo mjere i radnje u razumnim rokovima”.

“Zaštitnik nalazi da je došlo do povrede prava, jer postupak nije vođen u skladu sa zahtjevima brzine i efikasnosti. Ovo se posebno mora uzeti u obzir pri činjenici da postoji sumnja na okolnost da je život pacijentkinje svjesno ugrožen uskraćivanjem pristupa hitnom tretmanu koji bi spasio njen život”, piše u mišljenju.

Prema informacijama redakcije, zaključno sa 15. martom, saslušani su svjedoci u ovom slučaju. To je “Vijestima” juče potvrdio i rukovodilac ODT u Podgorici Duško Milanović:

“U vezi vašeg pitanja od 15. marta 2024. godine, obavještavam vas da su u navedenom predmetu saslušani svjedoci, uključujući i podnosioca prijave, kao i da će biti naložena odgovarajuća vještačenja, nakon čega će se donijeti odluka”.

Mišljenje zaštitnika u odnosu na pritužbu na rad tužilaštva drugo je koje je donijeto u slučaju Emini. Prethodno se porodica Ombudsmanu obratila zbog postupanja ZHMP.

Direktor Vuk Niković jesenas je informisao Ombudsmana da je u konkretnom slučaju protiv jedne doktorice XX (ime poznato redakciji), tada zaposlene u podgoričkoj Hitnoj, pokrenut disciplinski postupak za težu povredu radne obaveze i da je novčano disciplinski kažnjena, “u visini od 20 odsto mjesečne zarade u trajanju tri mjeseca”. U vezi sa postupanjem druge doktorice XY (ime poznato redakciji), odgovor nije dostavljen.

Izvor:Vijesti

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.