Da li će „kralj kriptovaluta“ Do Kvon dočekati da se nađe na slobodi ili će biti izručen Južnoj Koreji po pravosnažnom rješenju koje je donio Viši sud u Podgorici, znaće se u subotu 23. marta kada mu ističe četvoromjesečna zatvorska kazna za falsifikovanje ličnih isprava.

Neizvjesnost u vezi sa izručenjem Do Kvona juče je „podgrijalo“ Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) koje je pred Vrhovnim sudom Crne Gore podiglo zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv rješenja Višeg suda kojim se u skraćenom postupku dozvoljava izručenje državljanina Republike Južne Koreje njegovoj matičnoj državi, a odbija izručenje po molbi Sjedinjenih Američkih Država.

– Zahtjev za zaštitu zakonitosti, u skladu sa zakonom, Vrhovno državno tužilaštvo podiže protiv pravosnažnih sudskih odluka i protiv sudskog postupka koji je prethodio tim pravosnažnim odlukama ako je povrijeđen zakon – pojasnili su iz VDT-a.

Oni navode da je sud u konkretnom slučaju, suprotno zakonu, vodio skraćeni umjesto redovnog postupka i prekoračenjem granica svojih ovlašćenja donio odluku o dozvoli izručenja, koja je u isključivoj nadležnosti ministra pravde.

– Zahtjev za zaštitu zakonitosti podignut je i zbog toga što Apelacioni sud u žalbenom postupku nije saslušao državnog tužioca u Vrhovnom državnom tužilaštvu suprotno odredbama Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Zakona o državnom tužilaštvu, kojim je propisano da jedino Vrhovno državno tužilaštvo postupa pred Apelacionim sudom, čime je povrijedio odredbe krivičnog postupka, a što je bilo od uticaja za donošenje zakonite sudske odluke – pojasnili su iz VDT-a, dodajući da su predložili Vrhovnom sudu da utvrdi da li je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan i donese presudu kojom će se preinačiti odluka Višeg i Apelacionog suda.

Apelacioni sud je u srijedu potvrdio odluku Višeg suda da se Do Kvon izruči matičnoj državi Južnoj Koreji koja ga krivično goni zbog počinjenih krivičnih djela u oblasti finansijskog poslovanja.

Prije odluke da se izruči Južnoj Koreji, Viši sud je u skraćenom postupku donio odluku o ispunjenosti uslova za izručenje Do Kvona Južnoj Koreji, ali i SAD gdje je već počelo suđenje protiv njega zbog sumnje da je uzrokovao gubitak oko 40 milijardi dolara na kriptotržištima.

S obzirom na to da je Do Kvon pred Višim sudom prilikom izjašnjenja na zahtjeve za njegovo izručenje kazao da je saglasan da u skraćenom postupku bude izručen i Južnoj Koreji i SAD, ovaj sud je smatrao da konačnu odluku u ovom slučaju treba da donese ministar pravde.

Međutim, razmatrajući žalbu branioca Do Kvona, Apelacioni sud ukazuje da ministar pravde daje konačnu riječ o izručenjima samo u slučajevima koji se rješavaju u redovnom postupku i nalaže Višem sudu da odluči gdje će „kralj kriptovaluta“ biti izručen.

Viši sud prvo odlučuje da Do Kvon „ide“ u Ameriku, ali Apelacioni sud ukida ovo rješenje i nalaže da se u ponovnom postupku povede računa o redosljedu dospijeća zahtjeva Južne Koreje i SAD u vezi sa izručenjem Do Kvona.

Apelacioni sud ukazuje i da se nota Ambasade SAD kojom se traži privremeno pritvaranje Do Kvona ne može cijeniti kao zamolnica.

Najnovijim rješenjem Višeg suda od 6. marta, a koje je u srijedu potvrdio i Apelacioni sud, odlučeno je da Do Kvon umjesto u Ameriku „putuje“ u Južnu Koreju.

I kada se činilo da je potvrđivanjem odluke Višeg suda stavljena tačka na višemjesečne pravne nedoumice, ali i političke sukobe i afere koje prate ime Do Kvona, VDT je dva dana pred istek zatvorske kazne „kralja kriptovaluta“ podnijelo zahtjev za zaštitu zakonitosti.

Treba podsjetiti da je zahtjev za zaštitu zakonitosti vanredni pravni lijek i da njegovo podnošenje ne odlaže izvršenje rješenja, odnosno, u ovom slučaju izručenje Do Kvona Južnoj Koreji.

Interesantno je da su se branioci Do Kvona žalili na odluku suda da se „kralj kriptovaluta“ izruči SAD, a potom i na odluku da „ide“ u Južnu Koreju, a koja im je u prvom navratu bila jedina ispravna i zakonita.

Do Kvon je uhapšen 23. marta prošle godine na podgoričkom aerodromu, odakle je sa lažnim pasošem Kostarike pokušao da odleti za Dubai.

Pet dana uoči vanrednih parlamentarnih izbora u junu prošle godine, tadašnji premijer Dritan Abazović insinuirao je povezanost Do Kvona s aktuelnim premijerom Milojkom Spajićem, koji je bio nosilac liste Pokreta „Evropa sad“.

Iz ovog pokreta su tada tvrdili da je riječ o predizbornoj „političkoj ujdurmi“ i tražili da se utvrdi uloga svih državnih i partijskih struktura u pokušaju kreiranja afere, a Andrej Milović da iza svega stoje Spajićevi politički oponenti i „jedan advokat kotorskih kriminalnih klanova“, kome je, navodno, zauzvrat „obećano mjesto ministra pravde“ u vladi koja će se formirati nakon izbora.

Iz tužilaštva tvrde da u prijetnjama nema ništa alarmantno Do Kvon juče je oko 17 časova saslušavan u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu u vezi sa prijetnjama koje je dobio putem pisma.

Kako je Pobjedi rečeno, pismo sa prijetnjama Do Kvonu je stiglo na adresu bjelopoljskog zatvora gdje izdržava četvoromjesečnu kaznu.

Iz tužilaštva su, odgovarajući na pitanja Pobjede o prijetnjama i da li će one uticati na izručenje Do Kvona, kazali da u konkretnom slučaju nema ništa alarmantno.

Izvor:Pobjeda.me