Milatović je istakao da je od suštinske važnosti čuti glas članova porodica golootočkih žrtava i uzeti u obzir napore pojedinaca i organizacija koje su se temeljno bavile ovom temom.

Predstavnici civilnog sektora su se u otvorenom razgovoru zahvalili predsjedniku što je aktuelizovao pitanje kojim su obilježene neke od najtraumatičnijih stranica naše istorije.

Sagovornici su saglasni da svaki budući pristup ovoj temi mora biti zasnovan na temeljima antifašizma.

Na sastanku je zaključeno da se samo uz sinhronizovano djelovanje različitih aktera u društvu može ispuniti i moralni i formalni dug prema onima čija su prava bila grubo kršena a patnje godinama ignorisane.

Iz civilnog sektora su podsjetili da je ovo peti put da se pokreće inicijativa za obeštećenje golootočkih žrtava, te da za razliku od Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crna Gora nije donijela nijedan zakon koji na pravi način tretira ovo pitanje.

Takođe, ukazano je da ovo kompleksno pitanje treba rješavati na način koji će biti rezultat širokog društvenog konsenzusa kako se u društvu ne bi dodatno jačali polarizacija i revizionizam.

Jedini zvanični akt do sada donijet u Crnoj Gori, koji se bavi pitanjem moralnog i pravnog obeštećenja političkih zatvorenika, je Deklaracija o osudi kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti, koju je Skupština Republike Crne Gore usvojila u januaru 1992. godine.