Da mladi nijesu posebno zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru Crne Gore najbolje svjedoči primjer opštine Petnjica koja iz godine u godinu bilježi sve manji broj stanovnika.

Na to ukazuje i negativni prirodni pripraštaj, sve manji broj đaka u petnjičkim školama, kao i podatak da trenutno više Petnjičana živi u inostranstvu nego na području Bihora. Sve ovo potvrđuje i predsjednik Opštine Samir Agović ukazujući da država mora više računa da povede o sjeveru države ukoliko se iskreno želi, bar donekle, zaustaviti iseljavanje lokalnog stanovništva.

– Više je nego očigledno da u većini slučajeva mladi ne vide sebe kao nekoga ko može da u trenutnim okolnostima organizuje ugodniji život na sjeveru Crne Gore, pa samim tim ni na području Bihora. Iskreno mi je žao zbog toga. Zato država mora da osmisli strategiju, kako bismo zajednički stvarali bolje uslove za život naših građana. Jednostavno, mora se stvoriti mnogo povoljniji ambijent za mlade, počev od ekonomskog, pa do kulturnog i duhovnog ambijenta. Mi iz lokalne uprave nizom mjera pokušavamo da damo podršku unapređivanju životnih uslova, ali bez jačih podsticaja sa državnog nivoa efekti ne mogu da budu na zadovoljavajućem nivou – kazao je Agović.

– Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta – rekao je predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović.

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu kao i službu Hitne pomoći.

Prema nezvaničnim rezultatima poslednjeg popisa, područje opštine Petnjica broji nešto više od šest hiljada stanovnika, što je duplo manje u odnosu na prije pet decenija. Zabrinjava činjenica da na tom prostoru obitavaju uglavnom staračka domaćinstva i da su brojne kuće u kojima niko ne živi. Na poslednjim lokalnim izborima bila su upisana 6.202 birača, dok je pravo glasa iskoristilo njih 3.018, uz ocjenu da i taj podatak govori da je značajan broj ljudi samo formalno prijavljen u Petnjici. Da Bihor bilježi negativne bilanse kada je broj stanovnika u pitanju ukazuju i iz matične službe pojašnjavajući da se broj sklopljenih brakova smanjuje iz godine u godinu.

– Tokom prošle godine na prostoru Bihora, prema našoj evidenciji, sklopljeno je pedesetak brakova, što je znatno manje nego u nekom ranijem periodu. Zabrinjavajuće je i to što većina onih koji sklope brak odmah odlaze u inostranstvo, ili u razvijenije sredine u Crnoj Gori. Rijetkost je da neki od onih koji stupe u bračnu zajednicu ostanu u zavičaju, što ne uliva nadu da za ovo područje dolaze bolji dani po pitanju uvećavanja broja stanovnika. Tim prije, jer imamo podatak da u petnjičkoj opštini umire znatno više ljudi nego što se rodi – naveli su iz matične službe.

Ekonomsko jačanje zaustavlja iseljavanje

Prenoseći iskustva iz razvijenijih zemalja, Petnjičani koji žive u inostranstvu tvrde da je jedini recept za zaustavljanje odliva stanovništva sa prostora Bihora stvaranje odgovarajućih uslova za život. Ističu da je za tako nešto neophodno uvezati brojne činioce od ljudskih resursa i prirodnih potencijala, pa do političke volje same države i želje investitora da ulažu u ove krajeve.
– Mi ulažemo velike napore kako bismo pomogli zavičaju. Međutim, neophodno je preduzeti dodatne odgovarajuće mjere kako bi se bar djelimično zaustavila izražena migracija stanovništava. Za tako nešto nije dovoljna samo pomoć dijaspore. Tu država mora da odigra glavnu ulogu, na način što će opredjeljivati znatno više sredstava za realizaciju kapitalnih projekata i otvaranje novih radnih mjesta – poručili su iseljenici iz Luksemburga.

Migraciona kretanja desetkovala su i broj učenika u obrazovnim ustanovama, s tim što nekima od njih prijeti zatvaranje. Tako osnovna škola u Petnjici 1971. godine brojala oko hiljadu učenika, dok trenutno u njoj nastavu pohađa manje od 200 đaka.

– Očigledno je da nedostatak radnih mjesta podstiče mlade ljude da napuštaju ove krajeve. Zato su i naše škole sve praznije, a broj kuća u kojima niko ne živi sve veći. Mladi odlaze tamo gdje je skoncentrisana ekonomska i svaka druga moć, a ovdje toga očigledno nema – kazala je u ime NVO sektora Sabaheta Novalić.

Izvor:Dan