Za NATO je ovo povratak na početak: kada je osnovan 1949. neprijatelj je bio na istoku, a i danas je opet isto pošto rat Rusije protiv Ukrajine obiljžava 75. godišnjicu Alijanse.
Dojče vele (DW) navodi da je to najstariji i jedini vojni savez sastavljen od demokratskih država na svijetu. I još uvijek je atraktivan. Osnovan je 1949. godine i tada je imao 12 članica.
Danas ih ima još 20. Nedavno su mu se pridružile Finska i Švedska, jer traže zaštitu od Rusije. Ukrajina i Gruzija žele članstvo iz istog razloga.
Širenje NATO prema istoku počelo je prije 25 godina s ulaskom bivših članica Varšavskog pakta, raspuštenog vojnog saveza Istočnog bloka. To su bile Poljska, Češka i Mađarska.
U to vrijeme, na 50. rođendan NATO, vladao je optimizam. Smatralo se da je Hladni rat dobijen. Na Rusiju se gledalo kao na partnera. Godine 1997. Moskva se ugovorom složila da se neće protiviti širenju na istok.
Baltičke države, Slovačka, Slovenija, Bugarska i Rumunija, postale su članice 2004. Godine 2009. Savezu su pristupile Albanija i Hrvatska. U 2017. i 2020. NATO je apsorbovao dalje djelove bivše Jugoslavije, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju.
Rusija kaže „Ne“
Ruski predsjednik Vladimir Putin je početkom 2000-ih počeo da kritikuje smjer NATO ka istoku. Tvrdio je da je Sovjetskom Savezu 1990, kada je bivši DDR primljen u Alijansu nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke, obećano da se NATO neće širiti na bivšu sovjetsku sferu uticaja. To, međutim, nikada nije navedeno u pisanom obliku. Moskva je 1997. potpisala Akt Rusija-NATO, koji ne sadrži takve obveze.
NATO je 2008. načelno obećao članstvo Gruziji i Ukrajini. Najkasnije u tom trenutku Putin je pritisnuo strateški prekidač. Doveo je djelove Gruzije pod rusku kontrolu, a 2014. Rusija je anektirala ukrajinski Krim i podržala separatiste u istočnoj Ukrajini. Zatim je 2022. uslijedio napad na čitavu Ukrajinu. NATO uprkos tome drži otvorena vrata za dalja članstva. Ili – upravo zbog toga?
Sumnje u SAD
Uglavnom, situacija je ista kao i pre 75 godina kada je 4. aprila 1949. u Vašingtonu osnovan NATO. Slobodni Zapad želio je da se vojno suprotstavi rastućoj pretnji s Istoka uz uzajamnu pomoć – pod kišobranom nuklearnog oružja SAD. Hladni rat reloaded.
„Što se tiče prijetnje i reakcije NATO, čini se da je sve isto kao i tada. Kolektivna odbrana ponovno je osnovni zadatak. U to nema sumnje“, kaže Matijas Dembinski s Lajbnic Instituta za mir i istraživanje sukoba u Frankfurtu na Majni.
Izvor:MONDO.ME
Komentari