Predizborne ankete predviđaju da će HDZ biti relativni pobjednik predstojećih parlamentranih izbora, zakazanih za srijedu, 17. april, što Plenkoviću daje veće šanse da formira vladu, ali nijedna stranka neće to moći da učini samostalno. Tako će od broja osvojenih mandata biti važnije koja politička opcija ima veći postizborni koalicioni potencijal da dođe do podrške 76 od ukupno 151 poslanika u Saboru.

Od izbora koji su prije nekoliko mjeseci izgledali vrlo predvidljivi, ulaskom u izbornu utakmicu Milanovića, poznatog po oštroj retorici i stilu, oni su postali zanimljivi i bitno drugačiji od svih dosadašnjih. Aktuelni predsjednik države, koji zbog zabrane Ustavnog suda da se zvanično kandiduje, jer nije podnio ostavku, tek djelimično učestvuje u kampanji, pozvao je sve stranke na okupljanje protiv HDZ zbog niza korupcijskih skandala koji se povezuju s tom partijom. On je najavio da će kao kandidat SDP, čiji je nekad bio i predsjednik, sastaviti vladu nacionalnog spasa.

U javnosti su otvorene brojne spekulacije o tome ko bi s kim mogao u koaliciju, na stolu su gotovo sveopcije, pa i neka vrsta saradnje desnice i ljevice, a ne isključuje se ni mogućnost novih izbora.

Politički analitičar Dragan Bagić, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ocijenio je za agenciju Beta da po predizbornim anketama Milanovićevo uključivanje u izbore nije donijelo značajniju promjenu u odnosu snaga ili veću mobilizaciju lijevih birača, ali da je ključna razlika u tome što opozicija bez Milanovića ne bi imala nikakve šanse da formira većinu u kojoj nije HDZ.

„Ono što je Milanović donio jeste da on ima bar teorijsku mogućnost da formira parlamentarnu većinu“, rekao je Bagić.

Budući da koalicija lijevog centra “Reke pravde“ okupljena oko SDP neće imati dovoljno mandata da sa zeleno-lijevom partijom Možemo, formira vladu, ali i da je Možemo izričito protiv saradnje s desnicom, a desnica, s druge strane, protiv te stranke, Bagić ocjenjuje da je jedini realni scenario Milanovićeva manjinska vlada. Ona bi mogla da bude sastavljena dijelom od članova SDP i nezavisnih stručnjaka, a u parlamentu bi je podržale druge opozicione stranke.

Bagić, ipak, daje veće šanse Plenkoviću da formira vladu budući da ankete pokazuju da će HDZ biti uvjerljivi relativni pobjednik izbora. On smatra da bi Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) Milorada Pupovca, koja tradicionalno osvaja tri poslanička mjesta rezervisana za srpsku zajednicu i dosad je bila dio vlade HDZ, mogla da lobira na preostale manjinske poslanike da podrže Plenkovića. Razlog za to je dobra saradnja SDSS i Plenkovića, ali i sukob Pupovca i Milanovića.

Tu treba dodati i moguće “otpadnike“ iz desničarskog Domovinskog pokreta, koji bi uprkos protivljenju lidera te stranke i nekadašnjeg HDZ-ovca Ivana Penave, mogli da podrže koaliciju manjinaca i HDZ. Na taj način, Plenković bi mogao da dođe do potrebnih 76 mandata za formiranje vlade.

Bagić ističe da se Milanovićevim ulaskom u političku borbu promijenio i sadržaj predizborne kampanje, koju nisu pratile rasprave o stranačkim programima, javnim politikama, pa čak ni svjetonazorskim pitanjima ili pitanjima iz prošlosti, već je većina predizbornog sadržaja vezana uz sukob dvojice najmoćniih političara u zemlji, odnosno Milanovića i cijelog HDZ.

Premijer i predsjednik su u neprestanom sukobu od 2020. kada je Milanović pobijedio na predsjedničkim izborima, a Plenković najavio “tvrdu kohabitaciju“. Taj sukob odavno je prešao u sferu ličnog, pri čemu se ne biraju riječi.

I dok Milanović poziva građane da izađu na birališta i da glasaju za bilo koju stranku, samo ne za HDZ, čiju vlast smatra opasnom za zemlju, Plenković se u svojim nastupima hvali ulaskom u Šengen i evrozonu, ekonomskim rastom i povećanjem plata, a Milanovića naziva putinofilom koji zemlju gura u “ruski svijet“.

Politički analitičar Žarko Puhovski smatra da između Milanovića i Plenkovića nema velike političke razlike osim u temperamentima. On je za agenciju Beta rekao da je Milanović “sklon prejakoj riječi“ što može da izazove probleme u zemlji i inostranstvu, ali da ipak ne očekuje značajnije promjene u hrvatskoj politici bez obzira na to ko će formirati vladu. I Puhovski smatra da Plenković, ipak, ima veće šanse da formira vladu, iako ne isključuje ni druge opcije, poput Milanovićeve manjinske vlade lili novih izbora.

Predizborni HRejting po izbornim jedinicama pokazao je da bi HDZ u deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 poslanika mogao da dobije 60 mandata, a koalicija oko SDP 44. Prema tom istraživanju Promocije Plus za Hrvatsku radioteleviziju, u Sabor bi još ušli desničarski Domovinski pokret s 14 mandata, zeleno-lijeva stranka Možemo s devet mandata, koliko ima i desni Most. Regionalna stranka Istarski demokratski sabor je na dva mandata, a po jedan bi dobile stranka Fokus i međimurski župan Matija Posavec.

Istraživanje nije rađeno u 11. izbornoj jedinici koja obuhvata dijasporu i u kojoj se bira ukupno tri poslanika, bez obzira na to koliko birača izađe na birališta, kao ni u 12. Izbornoj jedinici u kojoj se bira osam poslanika nacionalnih manjina, od kojih tri pripadaju srpskoj. SDP već tradicionalno nema listu za dijasporu, koja godinama važi za utvrđenje HDZ, posebno zbog velikog broja birača u susjednoj BiH.

Izvor:Standard