To se navodi u Nacrtu strategije za borbu protiv korupcije za period 2024–2028, koji je pripremio vladin Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije.

U tom dokumentu, u segmentu za obrazovanje i nauku, navodi se da se škole uopšte ne bave temom korupcije, bilo u redovnoj nastavi, bilo kroz posebna predavanja.

– Posledica toga je iskrivljena slika učenika o ovoj pojavi (nerealno uvjerenje o poznavanju prirode ove pojave), kao i neravnopravnost učenika po pitanju informisanosti o korupciji (razlike između učenika obrazovanih i manje obrazovanih roditelja u sposobnosti prepoznavanja korupcije u svom okruženju). U osnovnoj školi o korupciji se ili uopšte ne govori ili pojedini nastavnici spontano nešto govore o tome. U srednjoj školi tema korupcije najviše je prisutna u komunikaciji među učenicima – konstatovano je u nacrtu strategije za naredni četvorogodišnji period.

Nacionalni savjet konstatuje i da nastavni kadar nema obavezu značajnijeg stručnog usvršavanja, a veza usavršavanja sa obnavljanjem licenci nije dovoljno jaka.

– Posledica nedostataka snažnije pozicionirane obaveze stručnog usavršavanja nastavnog kadra je smanjen kvalitet realizacije obrazovnih nastavnih programa, što dalje otvara potrebu za dodatnim privatnim časovima. Potrebno je preispitati i sistem zarada jer i to otvara prostor za korupciju u oblasti obrazovanja. Sa jedne strane, obrazovni programi nisu adekvatni (na časovima u školi se ne nauči mnogo), a posledica je uzimanje dodatnih privatnih časova kod nastavnika iz drugih škola, a u nekim slučajevima i kod nastavnika iz škola u kojima učenici pohađaju redovnu nastavu. Nema zabilježenih sankcija za nastavnike koje daju dodatne privatne časove učenicima iz škole u kojoj su zaposleni – navodi se u nacrtu strategije za borbu protiv korupcije.

Smatraju da se mora osigurati značajniji uticaj zajednice na upravljanje u školama, što se može ostvariti izmjenama zakona i smanjenjem predstavnika ministarstva u školskim odborima (uz istovremeno povećanje broja predstavnika zajednice u odborima).

– Jedan od primjera na koji je potrebno obratiti pažnju je povjeravanje organizovanja ekskurzija uvijek istim turističkim agencijama – predlaže se u dokumentu Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije.

U tom dokumentu je konstatovano da je problematičan sistem ocjenjivanja nastavnika, jer nema nezadovoljavajućih ocjena za nastavni kadar.

– Takođe, sistem kontrole rada direktora škola nije odgovarajući, odnosno ne dovodi do poboljšanja u radu jer se preporuke Prosvjetne inspekcije ne poštuju u cjelosti – ukazano je u tom dokumentu.

U nacrtu strateškog dokumenta dalje se navodi da je neophodno primjenjivati sve postojeće metode provjere magistarskih i diplomskih radova kako bi se smanjio prostor za korupciju.

– Potrebno je obavezati svaku obrazovnu ustanovu da studenti završne radove dostavljaju studentskoj službi, kako bi se uključili u zajednički sistem koji omogućava kontrolu plagijata. Takođe, potrebno je regionalno povezivanje sistema za provjeru plagijata kako bi se onemogućile prekogranične zloupotrebe u ovoj oblasti – zaključili su autori strategije.