“Odgovorićemo na lansiranje toliko raketa, krstarećih raketa i dronova na teritoriju Izraela”, rekao je šef Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) Herzi Halevi prilikom posjete vazduhoplovnoj bazi Nevatim na jugu Izraela koja je pretrpjela štetu u napadu.

Izrael se juče suočio sa rastućim pritiskom saveznika da pokaže uzdržanost i izbjegne eskalaciju sukoba na Bliskom istoku dok razmatra kako da odgovori na napad Irana za vikend.

Premijer Benjamin Netanjahu je sazvao sjednicu svog ratnog kabineta drugi put za manje od 24 sata, rekao je izvor iz vlade. Dva visoka zvaničnika su u nedjelju nagovijestila da odmazda nije izvjesna i da Izrael neće djelovati sam.

Tročlani ratni kabinet - Netanjahu, njegov ministar odbrane Joav Galant i Beni Ganc, bivši ministar odbrane i centristički Netanjahov rival, razmatrao je vojne planove za potencijalni odgovor Iranu tokom jučerašnjeg sastanka koji je trajao nekoliko sati.

Izvor upućen u razgovore rekao je za izraelski list “Haarec” da se bezbjednosni establišment zalaže za vojni odgovor i da je Netanjahu pri tome da podrži napade na Iran. Međutim, taj izvor je dodao da veliki međunarodni pritisak na Izrael uveliko utiče na donošenje odluka.

Napad Irana povećao je strahove od otvorenog ratovanja između Izraela i Irana, i zabrinutost da će nasilje dalje proširiti u regionu. Imajući u vidu te opasnosti, predsjednik Džo Bajden je rekao Netanjahuu da SAD neće učestvovati u bilo kakvoj izraelskoj kontraofanzivi protiv Irana.

Od početka rata u Gazi 7. oktobra, sukobi su izbili između Izraela i grupa udruženih sa Iranom u Libanu, Siriji, Jemenu i Iraku, a Izrael je preksinoć objavio da su četiri njegova vojnika ranjena u eksploziji unutar libanske teritorije.

Rojters piše da je to prvi takav incident za koji se saznalo otkako je izbio rat u Gazi, što je dovelo do višemjesečne razmjene vatre između Izraela i libanske oružane grupe Hezbolah.

“Nalazimo se na ivici litice i moramo se skloniti sa nje. Moramo pritisnuti kočnicu i vratiti se u rikverc”, rekao je Žozep Borel, šef diplomatije Evropske unije.

Francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Olaf Šolc i britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Kameron uputili su slične pozive, nakon apela Vašingtona i generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Gutereša na uzdržanost.

Neke države, uključujući Belgiju i Njemačku, pozvale su iranske ambasadore.

Rusija izbjegava da javno kritikuje saveznika Iran zbog napada, ali je juče izrazila zabrinutost povodom rizika od eskalacije i takođe pozvala na uzdržanost.

“Dalja eskalacija nije ni u čijem interesu”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Iran je izveo napad zbog, kako se sumnja, izraelskog vazdušnog udara na njegov konzulat u Siriji 1. aprila, u kojem je poginulo sedam oficira iranske Revolucionarne garde, uključujući dva visoka komandanta.

Napad tokom vikenda, sa više od 300 raketa i dronova, izazvao je samo skromnu štetu u Izraelu i nije bilo žrtava. Većinu je oborio izraelski sistem odbrane “Gvozdena kupola”, uz pomoć SAD, Britanije, Francuske i Jordana.

Italija, koja trenutno predsjedava G7, nagovijestila je mogućnost da ta grupa razmotri nove sankcije protiv Irana nakon napada.

Italijanski šef diplomatije Antonio Tajani je u intervjuu za Rojters rekao da će za nove sankcije biti potrebna podrška svih članica G7, koja uključuje Italiju, Francusku, Njemačku, Kanadu, Japan, Britaniju i SAD. On je kazao da će bilo kakve nove mjere biti fokusirane na pojedince, a ne na čitave države.

“Ako treba da imamo više sankcija za ljude koji jasno djeluju protiv Izraela, koji, na primjer, podržavaju terorizam, podržavaju Hamas, moguće je to da uradimo. Ali moramo da budemo veoma ozbiljni i da radimo zajedno”, rekao je Tajani.

Rojters je prenio da je vrijednost azijskih akcija juče opala, a cijene zlata porasla. Međutim, cijene nafte su pale, a izraelski šekel je porastao u odnosu na dolar nakon komentara Galanta i Ganca, koji su sugerisali da izraelski odgovor neće odmah uslijediti.

Napad Irana takođe je izazvao poremećaje u putovanjima, pri čemu je najmanje desetak avio-kompanija otkazalo ili preusmjerilo letove, dok je evropski regulator avijacije ponovio savjet prevoznicima da budu oprezni u izraelskom i iranskom vazdušnom prostoru.

Izrael je ostao u visokom stanju pripravnosti, ali su vlasti ukinule neke vanredne mjere koje su uključivale zabranu nekih školskih aktivnosti i ograničenja velikih okupljanja.

Iranski ministar spoljnih poslova Hosein Amirabdolahijan izjavio je da je Teheran obavijestio SAD da će napad na Izrael biti ograničen i u samoodbrani, te da su regionalni susjedi obaviješteni o planiranim udarima 72 sata unaprijed.

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova, Naser Kanani, juče je, međutim, rekao da ni sa jednom zemljom nije postignut sporazum prije napada za vikend. Bijela kuća je saopštila da Teheran nije upozorio Vašington o vremenskom okviru ili metama napada.

Iran je poručio da će odgovoriti još jače ako se Izrael osveti.