Privođenja, pozivi na informativne razgovore, sudski procesi skoro pa da su svakodnevica Knežević-Perišić i njene porodice.

Razlog za ovu tužbu, koju je Čanjak podnio 28. decembra prošle godine, jeste komentar Knežević-Perišić na društvenoj mreži Fejsbuk, kada je komentarisala tekst u kojem je govorio o incidentu koji se dogodio tokom protesta u Bogetićima kada je povrijeđen. Čanjak je službenik Vojske Crne Gore.

U spornom tekstu tvrdio je da je na Bogetićima pretučen „bez ikakvog povoda, a naočigled policijskih službenika na kukavički i bezobziran način“, te da su ga napale pristalica „organizacije poznate kao 'Patriotsko-komitski savez Crne Gore' koja je tog dana organizovala protest i blokadu magistralnog puta Nikšić – Podgorica“.

KO KOGA VRIJEĐA

Tekst je objavljen na portalu RTV Nikšić, 5. aprila 2022. godine, sa naslovom: „Čanjak: Napad na vojsku i policiju na Bogetićima je napad na Crnu Goru“, a Knežević-Perišić je, kako on tvrdi u tužbi, u komentaru na mreži Fejsbuk napisala „niz uvredljivih i neistinitih riječi na račun tužioca“ i tako mu povrijedila čast i ugled.

Čanjku je sporan komentar. „Pola je ovaj čovjek izmislio, niti je bio u nesvijesti, niti je pao, niti je branjeno ambulantnim kolima da prođu... on je izašao iz autobusa i napao demonstranta, pa je dobio po nosu i vratio se u autobus... i da.. bio je u civilu... ostali su izašli i prošli barikadu potpuno mirno na drugu stranu“.

Smatra da ga je Knežević-Perišić ovakvim komentarom predstavila kao čovjeka koji izmišlja, odnosno laže, čime ga direktno vrijeđa.

Kategoričan je i da on nije prvi napao demonstranta i smatra da je oklevetan.

- Upravo je komentar tužene kao prvi koji je postavljen na članak izazvao niz drugih negativnih, uvredljivih i osuđujućih komentara na račun tužioca, što dokazuje da je upravo njen komentar za posljedicu imao sticanje negativnog i neprijateljskog stava prema tužiocu od strane lica koja istog ne poznaju – piše u tužbi.

Čanjak tvrdi i kako je zbog komentara Knežević-Perišić „pretrpio i trpi gotovo neprocjenjivu štetu“.

U odgovoru na Čanjkovu tužbu Knežević-Perišić je kategorična da „u navedenom komentaru nijedna riječ nije uvredljiva niti iznešena sa namjerom da se tužilac omalovaži ili da se pokuša formirati lažna slika cjelokupnog događaja“.

- Naprotiv, tužena je predmetni komentar iznijela motivisana činjenicom da predmetni naslov, a ni sam tekst ne odgovara stvarnom stanju i predmetnom događaju, a motivisani istim ciljem u vezi sa predmetnim tekstom, nadovezali su se brojni komentari ljudi koji su prisustvovali predmetnom događaju – piše u odgovoru dostavljenom sudu.

Naglasila je i da nije jasno ko podnosi tužbu – „da li vojno lice Radomir Čanjak ili civil Radomir Čanjak“. Objašnjava da se „gonjenje za krivična djela protiv časti i ugleda, po članu 197 Krivičnog zakonika preduzima po privatnoj tužbi“, a da „vojnik Radomir Čanjak ne može, shodno članu 66 Zakona o Vojsci, niti da javno istupa bez odobrenja resornog ministra, niti da kao vojno lice podnosi tužbe civilnim sudovima“.

Kategorična je i da je Čanjak obmanuo sud tvrdnjom da su mu nanešene „teške tjelesne povrede“, uz konstataciju da mu „nijedan zdravstveni, vojni ili policijski organ nije izdao takvo uvjerenje - bar ono nije dostupno tuženoj“.

Upozorila je da je u spornom tekstu iznešeno niz neistina o građanskom protestu u Bogetićima, ali i da je Čanjak „dobrano i svjesno prekršio Zakon o Vojsci koji ne dozvoljava vojnim licima komentarisanje društvenih događaja, posebno ne na način koji je on to uradio“.

Ukazala je i na činjenicu da su za napad na Čanjka osuđene dvije osobe i da nemaju „nikakave veze sa Patriotsko-komitskim savezom“, partijom na čijem je ona čelu bila, iako je u spornom tekstu napisano da su ga napali članovi PKS-a.

- Čanjak i civil (Dragan) Martinović, koji je prvi izašao iz vojnog autobusa, prilikom dolaska na Bogetiće je, uz podignuta tri prsta, policajcu viknuo: „Što ova crnogorska govna vodenim šmrkom ne maknete sa magistrale“, čime je izazvao opravdani bijes prisutnih protestanata i izazvao incident. Sve se to dešavalo ubrzo nakon incidenta koji je izazvao vozač kćerke tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, koji je prešao točkom po nozi maloljetnog građanina i potom pokupio dvojicu građana na haubu automobila – podsjetila je ona u odgovoru na tužbu.

Navela je i da su „vojnici iz vojnog autobusa, nakon smirivanja incidenta, mirno prešli blokadu“, da su ispraćeni aplauzom i „ušli u drugo vojno vozilo koje je došlo iz pravca NK i napuštili područje protesta“.

ODBRANA DRŽAVE

- Kao predsjednica PKS-a, imala sam moralnu i političku obavezu da reagujem pomenutom rečenicom ispod karikaturalnog i manipulativnog predstavljanja događaja na Bogetićima, kako bi se građani, koji su policijskom silom zaustavljeni na Bogetićima, na teritoriji vlastite opštine, zaštitili od namjere pojedinih struktura države i društva, da se isti prikažu kao teroristi, napadači na Vojsku i policiju, te napadači na samu državu, za čije pravo smo se i borili – istakla je Knežević-Perišić.

U odgovoru na tužbu je decidirana i da je „nastavak tužbi protiv učesnika protesta kod Bogetića, uključujući i ovu, providni pokušaj da“ im se „pripiše nacionalizam, vjerska netolerancija čak i šovinizam, kojeg Crnogorci nikada nijesu imali niti ispoljavali“.

- Mi smo na Bogetićima pokušali da odbranimo pravo Crne Gore da sama odlučuje o sebi, posebno u svijetlu namjere da tadašnji premijer usvoji izmjene Odluke o sticanju crnogorskog državljanstva prijemom... Incident koji se dogodio izazvan je od strane lica iz vojnog autobusa, ne od protestanata, i to mislim da treba jasno saopštiti – kategorična je Knežević-Perišić.

Podsjetila je da je zbog Čanjkove krivične prijave za isto djelo već saslušana u nikšićkoj policiji, 26. aprila 2022. godine i to u 21.30 sati, uz podsjećanje da je dežurni tužilac tada našao da u konkretnom slučaju nema elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.

- Zbog svega navedenog, kao i opsesivne želje tužioca da od mene i mojih drugova, građana ove države, napravi narodne neprijatelje, molim da ovu tužbu odbijete kao neosnovanu, tim više što sam upravo zbog ovako fingiranih izjava tužioca, imala velikih problema u vidu prijetnji, maltretiranja, zastrašivanja, privođenja, vrijeđanja moje đece i porodice, niza prijetnji upućenih njima, što je evidentirano u CB Nikšić, gdje sam podnosila prijave – napisala je Knežević-Perišić.

POLICIJSKO MALTRETIRANJE

Javnost do danas ne zna zašto je i po čijem nalogu nikšićka policija u aprilu 2022. godine dvije noći uznemiravala više građanki i građana Nikšića, među kojima i Knežević-Perišić, pod izgovorom da po nalogu tužioca moraju da im uruče zahtjeve za saslušanje, a po krivičnoj prijavi Čanjka, zbog njihovih komentara na društvenoj mreži Fejsbuk.

Pobjedi je tada iz Osnovnog tužilaštva u Nikšiću decidirano saopšteno da je dežurni tužilac „našao da u konkretnom slučaju nema elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti tako da službenicima CB Nikšić od strane dežurnog tužioca nijesu data uputstva za preduzimanje bilo koje radnje povodom tog događaja“.

Ko je u policiji odlučio da uznemirava i zastrašuje Knežević-Perišić i još nekolicinu građanki i građana Nikšića vlasti nikada nijesu odgovorile.

Nakon protesta na Bogetićima, vlada Zdravka Krivokapića odustala je od usvajanja sporne odluke, ali je godinu kasnije, istog dana dok je u crnogorskom parlamentu trajala rasprava o povjerenju njegovoj vladi, 4. februara 2022, on sazvao telefonsku sjednicu na kojoj je ovaj akt usvojen.

Potpredsjednik u Krivokapićevoj vladi – Dritan Abazović, tada je, kao budući premijer, najavio da će jedna od prvih odluka njegovog kabineta biti poništavanje Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, zbog toga što nije dobila saglasnost MUP-a. To nikada nije urađeno, a u međuvremenu oborena je i Abazovićeva vlada.

Olakšani uslovi za prijem u crnogorsko državljanstvo znače temeljnu promjenu demografske strukture, samim tim i opasan politički udar na našu zemlju.

I, kako smo i ranije pisali, to je i jedan od najsigurnijih puteva za nestanak Crne Gore sa mape država i njeno prisajedinjenje Srbiji, odnosno „srpskom svetu“.

Ustavni sud, prema javnosti dostupnim informacijama, do danas nije postupio po inicijativi advokata Miloša Vukčevića koji je 22. februara 2022. tražio ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Krivokapićeve vlade.