Izložba „Magrit: Misterija običnog (1926-1938)“ u Muzeju moderne umjetnosti, pokriva 13 godina u životu slikara.
„Brušenje“ tehnike
Izložba pokriva intenzivan period kada je u Briselu i Parizu „brusio“ tehniku.
- Tokom tih 13 godina Magrit je postao Magrit. Tokom tih godina bio je veliki igrač u svijetu nadrealizma – rekla je Rojtersu kustoskinja izložbe En Umland.
Izložba, koja je pripremana tri godine, obuhvata kolaže, magazine, fotografije i 80 slika iz kolekcije privatnih i industrijskih kolekcija MoMA.
Sumorna djela
Sve počinje u Briselu sa Magritovim kolažima iz 1926-27. i sumornim djelima poput „L’assassin menace“ („Zastrašujući ubica“). Slika prikazuje krvavo tijelo žene u sobi koju uokviruju dvojica muškaraca sa cilindrima i treći koji sluša gramofon i djeluje potpuno nezainteresovano za okruženje.
- Za mene, to je početak Magritove sposobnosti da stvori slike gdje možete da identifikujete svaki dio, a koje ipak nemaju koherentnu, logičnu naraciju – rekla je Umland.
Duplikati
Druga slika iz istog peroda „Le Sens de la nuit“ („Značenje noći“) je primjer njegovog korišćenja ponavljanja, ovoga puta u vidu dvojice muškaraca okrenutih leđima jedan prema drugom.
Dupli ili skriveni predmeti česte su teme Magritovih slika, koje ponekad mogu da budu prilično uznemirujuće. Takva je izložena slika djevojčice okrvavljenih usta koja jede priču.
Pošto se preselio u Pariz 1927. godine, Rene Magrit je proizveo neka od svojih najpoznatijih djela poput „Ceci n’est pas une pipe“ („Ovo nije lula“), koja prikazuje lulu sa riječima iz naslova ispod nje.
Svjetlije boje
Posljednji dio izložbe pokriva period od 1930. do 1938. godine, kada je živio u Briselu. Slike su vedrije, sa plavim nebom i svjetlijim bojama.
- Magritova umjetnost ima jasnoću i uvijek vas uvuče. Tu je uvijek nešto strano što vreba iza poznatih predmeta i tjera vas da tražite i čini da obično djeluje čudno i misteriozno – kaže Umland.
Izložba će biti otvorena do 12. januara. Nakon Njujorka postavka će biti preseljena u Hjuston pa u Čikago.
(Izvor:Pobjeda)
