Stručnjaci su analizirali mogućnost ulaska Izraela u brzi rat s Iranom kao dio očekivanog odgovora na iransko djelovanje dronovima i projektilima, te pokušali predvidjeti hoće li izraelski odgovor dovesti do sveobuhvatnog regionalnog rata.

Prema Ehabu Jabareenu, stručnjaku za izraelska pitanja, Izrael želi brzi rat u koji nastoji uvući i Washington, “ali strateški elementi mu to ne dozvoljavaju”.

Dakle, prema Jabareenu, očekivani izraelski odgovor neće prevazići kratkoročni udar, ili prolongirani, ali bolniji, kao što se dogodilo u Drugom zaljevskom ratu 1991. godine.

Jabareen je – tokom svog govora u programu “Gaza… Šta je sljedeće?” – objasnio da je Washington u to vrijeme tražio od Tel Aviva da ne odgovara Bagdadu, što mu je ovaj i obećao, da bi kasnije pokrenuo nekoliko napada na Irak.

Istakao je da Izrael pokušava nanijeti bol Teheranu, ali da ne uznemiri Washington i ne zapali region, pozivajući se na izjavu člana Ratnog kabineta Bennyja Gantza, koji je rekao da će Tel Aviv odgovoriti Teheranu u odgovarajuće vrijeme i na odgovarajući način.

Naveo je da je izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu stalo do eskalacije krize u regionu, a Izraelu do jačanja odvraćanja, dodajući da je prvi izgubio u noći 14. aprila, dok je “duboka država u Izraelu” ostvarila dobitke kroz saradnju sa savezom koji je Washington formirao protiv Irana.

Međutim, Jabareen tvrdi da je Izrael posljednjih mjeseci došao na prekretnicu, uspjevši formirati savez koji će ga braniti, što mu je pružilo kratkoročnu utjehu, dok Iran ono što se dogodilo stavlja u kontekst iscrpljenosti Izraela.

Rat ili scenski odgovor?

Sa svoje strane, dr. Ziad Majed, profesor političkih nauka na Američkom univerzitetu u Parizu, naglasio je da postoji sličnost u stavovima Irana, Hezbollaha i Izraela. Svaka strana zadržava svoj kapacitet odvraćanja, ali niko ne želi da rasplamsa regionalni rat.

Majed je naglasio da Izrael pokazuje namjeru za odmazdom te da Iranu ne dozvoli da ima posljednju riječ, istovremeno podsjećajući na nespremnost američkog predsjednika Joea Bidena da stane iza izraelskog vojnog odgovora.

Očekuje da će izraelski odgovor podrazumijevati: ili napad koji bi mogao dovesti do velikih gubitaka druge strane ili proširenje obima rata ili da će biti ograničen na “scenski odgovor”, bez nanošenja ogromnih gubitaka, uz obilnu paljbu.

Strah da će stvari izmaći kontroli

Profesor političkih nauka je zaključio da nijedna strana “ne želi prihvatiti nova pravila konfrontacije bez svoga odgovora na njih”, ukazujući da su Iranci poslali poruku vatrenom snagom bez guranja Izraela u široki rat. Dodao je da Teheran ne želi regionalni rat iz ekonomskih razloga, kao i zbog pregovora o aktiviranju nuklearnog sporazuma.

Dodao je da bi stanje “između velike eskalacije i razmjene vatrenih i političkih poruka moglo izmaći kontroli ako jedna strana nanese velike gubitke drugoj strani”, ističući da postoji velika bojazan da će stvari izmaći kontroli, što je evidentno u Bidenovim upozorenjima Netanyahuu na pogrešne poteze.

Vjeruje se da je Netanyahuu stalo do nastavka napetosti kako bi prikrio rat istrebljenja u Gazi. On, također, “želi da izbalansira svoj savez s Washingtonom – i svojom krajnje desničarskom koalicijom – kroz udar na Iran, što bi rezultiralo novim iranskim odgovorom kako bi se zadržali u začaranom krugu u koji bi uvukao i Amerikance, a koji bi iscrpio sve strane”.

IZVOR: AL JAZEERA