Prema njegovim riječima, ono što se moglo pročitati u nedavnom izvještaju Fridom housa „Nacije u tranziciji 2024“ su poruke veoma slične onima koje se dobiju od partnerskih zemalja, kao i u brojnim drugim sličnim izvještajima.

„Razloga za svrstavanje Crne Gore u hibridne režime ima nekoliko, a jedan od njih su primijećene napetosti među nosiocima vlasti, naročito u okviru gradske vlasti u Podgorici. Neslaganja u Vladi povodom odabira vršioca dužnosti (v.d.) direktora policije su još jedan od razloga za takvu ocjenu“, kazao je Radović Agenciji MINA.

Povodom tog izbora, kako je rekao, došlo je do sukoba unutar vladajuće većine, gdje su se mogle čuti optužbe o nezakonitom izboru v.d. direktora Uprave policije i najavljivale i tužbe u vezi sa tim.

Radović je naveo da je sudstvo i dalje grana vlasti koja trpi ozbiljne kritike po pitanju nezavisnosti, što ukazuje na neophodnost reformi.

„Tome u prilog govori i nedavni izvještaj Sudskog savjeta u kojem je navedeno da se u sudstvu nalazi čak skoro 70 hiljada neriješenih predmeta, što je razlog za ozbiljnu zabrinutost“, kazao je Radović.

On je rekao da se dešava da se određeni zakoni usvajaju po skraćenom postupku, ili bez javne rasprave što, kako smatra, šalje izutetno lošu poruku za domaću i međunarodnu javnost.

„Važno je pomenuti i nacrt Zakona o sprečavanju korupcije, koji u članu 44 stav 2 predviđa uvođenje amnestije za sve javne funkcionere koji su prije pet i više godina predali netačne izvještaje o prihodima i imovini“, kazao je Radović.

Pored tog člana, kako je dodao, postoji još niz predloženih odredbi koje ne doprinose unapređenju u toj oblasti, pa je neophodno ponovo temeljno revidirati nacrt zakona.

Radović je ukazao da su tu još i pojedinačni slučajevi, kao što je odbijanje umjetničkog direktora Nikšićkog pozorišta da odobri igranje predstave koja se bavi temom nasilja nad ženama.

„Zabrinjavajuće je to što je direktor naveo da je to njegova lična odluka, što je nedopustvo, a takođe i to što je nakon toga predsjednik opštine Nikšić izjavio da će se predstava održati u Nikšićkom pozorištu, što ukazuje na nesređeni odnos u našim institucijama sistema“, rekao je Radović.

On je istakao da se u izvještaju Fridom hausa, takođe, navodi da je zabilježen pad indeksa demokratije u Crnoj Gori sa 3,79 na 3,75.

„Možemo reći da se izrazi „demokratija“ i „vladavina prava“ prečesto koriste kao fraze, ali još u praksi imamo prisutne probleme u obliku partijskog zapošljavanja, korupcije, nepotizma, lošeg funkcionisanja institucija, kao i nedostatak meritokratije“, naveo je Radović.

Zato je, kako je poručio, neophodno što prije reagovati i raditi na unapređenju u pogledu tih oblasti, što jeste moguće.

„Uz malo truda i znanja, ali i uz ostavljanje ličnih i partijskih interesa po strani, Crna Gora bi mogla brzo da postane uspješna priča i primjer na Balkanu i da baštini demokratiju, vladavinu prava i meritokratiju u punom smislu“, naglasio je Radović.

Kako je naveo, kada se posmatra stanje i funkcionalnost opština kao što su Šavnik, Budva i Andrijevica, onda ne iznenađuje pad indeksa lokalne demokratske uprave sa 4,25 na 4.

„Nakon skoro godinu i po, izbori u Šavniku se moraju završiti što prije, ili se uvesti prinudna uprava, a to su i poruke sa međunardonih adresa“, kazao je Radović.

Prema njegovim riječima, Budva i Andrijevica već duže vrijeme imaju probleme u funkcionisanju na skupštinskom nivou, i morali su biti raspisani vanredni izbori.

„Očekujem da će se mnogi nagomilani problemi riještiti i da nećemo imati slučaj da pritvorni predsjednik opštine potpisuje zarade i ostala važna dokumenta za opštinu, ili da skupština grada mjesecima ne funkcioniše“, dodao je Radović.

On je rekao da se može zaključiti da su, nakon 30. avgusta 2020. godine, ostvarene određene slobode.

„Da smo shvatili da možemo mijenjati vlast, da promjena vlasti nije traumatična, i zato imamo i treću vladu u tri godine“, objasnio je Radović.

On je dodao da, ipak, brzina promjena koje se dešavaju nije onakva kakvu su građani očekivali, s obzirom na to da je do promjene došlo prije tri godine.

„Zato je politička nestabilnost i očekivana, sa promijenjene tri vlade, ali je ona i dovela do usporavanja suštinskih reformi u crnogorskom društvu“, rekao je Radović.

Toga, kako je poručio, , moraju biti svjesni svi donisooci odluka i u narednom periodu moraju ostaviti usko stranačke interese po strani i raditi na konkretnim reformama koje su neophodne.

Radović je istakao da će, u tom cilju, dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) biti značajan uspjeh ove Vlade, ali da je to samo međustanica, odnosno početak reformi koje se tek očekuju.

„Nosioci vlasti moraju biti svjesni da nas čeka još mnogo posla. Sada imamo priliku za ulazak u Evropsku uniju, koju nijesmo iskoristili prije dvije decenije, kada smo imali veliku podršku u postmiloševićevom periodu, i očekujemo jasno i konkretno djelovanje naših donosilaca odluka koji će tu priliku na pravi način i iskoristiti“, poručio je Radović.

Izvor:RTCG