Stalni Arbitražni sud u Hagu postavio je profesora Donalda McRae kao predsjednika po svom nahođenju, što je bio poslednji korak prije početka rasprave pred arbitražnim sudom.

"Dvije strane ranije su izabrale svaka svog arbitra. Vlada Crne Gore izabrala je svog arbitra u postupku investicione arbitraže pravnika i stručnjaka za arbitražno pravo Bernarda Sepulveda Amora iz Meksika, dok je izbor predsjednika Atlas Grupe Duška Kneževića i njegovih kompanija prof. dr Guido Santiago Tavil iz Argentine", navodi se u saopštenju Pravnog tima Atlas Grupe povodom arbitražnog postupka protiv Crne Gore

Podsjetili su da je Pravni tim Atlas Grupe i Duško Knežević poslali još 01.12.2020. godine Zahtjev za arbitražu, čime je pokrenut arbitražni postupak protiv Vlade Republike Crne Gore, a radi naknade štete.

"Na osnovu bilateralnog sporazuma koji su zajednička država Srbija i Crna Gora potpisale sa Kiprom 2005. godine, a budući da su Atlas Capital Holding Limited i Meljine Complex Limited kiparske kompanije, podnijeta je tužba protiv Crne Gore pred međunarodnom Vašingtonskom konvencijom za zaštitu stranih investicija, i u skladu sa arbitražnim pravilima Komisije Ujedinjenih nacija za međunarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL), pokrenut je investicioni arbitražni postupak protiv Crne Gore za naknadu cjelokupne učinjene štete", stoji u saopštenju ovog pravnog tima.

Kako navode, Crna Gora je bila u obavezi da štiti strane investicije prema međunarodno preuzetim obavezama, a ponašanje državnih organa jasno je ukazivalo na ozbiljne propuste i protivpravno djelovanje prema Atlas Grupi i njenim kompanijama, prihvaćeno je u arbitražnom postupku.

"Arbitraža će se voditi pred Stalnim arbitražnim sudom u Hagu. Duško Knežević je bio prinuđen da pokrene arbitražni postupak kako bi zaštitio svoje interese i povratio nezakonito oduzetu imovinu. Upućen je odšetni zahtjev od 500 miliona eura koliko je procijenjeno da su Atlas Capital Holding Limited, Meljine Complex Limited i predsjednik Atlas Grupe pretrpjeli štetu, kao rezultat politički motivisane kampanje protiv Kneževićevih ulaganja u Crnoj Gori, što uključuje i dvije banke - Atlas Banku i Invest Banku Montenegro (IBM), i projekat izgradnje hotelskih kompleksa na obali mora" saopštili su iz Pravnog tima Atlas Grupe, piše Portal Dan.

Iako svjesni visine štete koja je pričinjena Atlas Grupi i njenim kompanijama, stav pravnih zastupnika je da se pronađe kompromisno rješenje sa Vladom Republike Crne Gore.

"Dosad je tri puta upućivan predlog o poravnanju - Vladi Duška Markovića, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića. Predlog će biti upućen i premijeru Milojku Spajiću da se postigne dogovor i nađe rješenje o poravnanju, jer bi bilo nepravedno da građani Crne Gore plaćaju štetu koju je svojim postupcima načinio Milo Đukanović. Opredjeljenje gospodina gospodina Duška Kneževića jeste da se slobodno vrati u Crnu Goru i da pred sudskim organima dokaže apsurdnost optužnica koje je protiv njega montirao Milivoje Katnić, koga je konačno stigla ruka pravde",  naglašavaju iz Pravnog tima Kneževićeve grupacije.

Dalje pojašnjavaju da je dobro poznato da je Đukanović, nakon što je gospodin Duško Knežević otvorio njegove afere, kao dokaz korupcije i kriminala u vrhu crnogorske vlasti, preko poslušnog specijalnog tužioca Katnića pokrenuo nemilosrdnu kampanju protiv Atlas Grupe i Duška Kneževića, sa jasnom namjerom da se uruše poslovni kredibilitet i finansijska stabilnost kompanija koje posluju u okviru Atlas Grupe.

"Pokrenut je arbitražni postupak pred međunarodnim sudom jer neko mora da nadoknadi štetu koju je bivša vlast načinila Atlas Grupi i kompanijama koje su ranije zapošljavale 1.000 ljudi. Milivoje Katnić je bio pokretač svih aktivnosti protiv gospodina Duška Kneževića i Atlas Grupe, prvo hapšenjem vozača, pa ucjenom da lažno optuži Demokratski front da je novac bio namijenjen za finansiranje „državnog udara“, a kada je objavljen snimak „koverte“, po nalogu Mila Đukanovića, počeo je brutalni napad specijalnog tužioca Katnića koji je montirao optužnice za neka izmišljena djela, preko Interpola je raspisao potjernice za gospodinom Kneževićem koje su odbijene sa obrazloženjem da su politički motivisane..." navodi se u saopštenju Pravnog tima Atlas Grupe.

Pravni zastupnici gospodina Duška Kneževića i kompanija iz Atlas Grupe u arbitražnom postupku su advokati iz pravnog tima renomirane međunarodne advokatske kompanije Vilmer Hal (Wilmer Cutler Pickering Hale and Dorr LLP) sa 1.000 eminentnih advokata u 13 kancelarija u SAD-u, Evropi i Aziji, predvođeni američkim advokatom Garijem Bornom, koji je jedan od najvećih svjetskih stručnjaka u oblasti međunarodne arbitraže i koji je do sada vodio preko 600 arbitražnih postupaka.

Kako otkrivaju, državu Crnu Goru zastupa advokatska kancelarija Four Knights LLC, sa sjedištem u Ženevi, koja je osnovana u martu 2018. godine, a čiji tim ima sedam advokata koje predvodi Tijeri Augsburger. Izbor pravnog zastupnika u ovom arbitražnom postupku obavilo je, 2021. godine, Ministarstvo finansija kojim je rukovodio ministar Milojko Spajić.

"Ekspertski tim angažovan u ovom procesu našao je investitore koji finansiraju arbitražni postupak koji su gospodin Duško Knežević, Atlas Capital Holding Limited i Meljine Complex Limited pokrenuli protiv Vlade Republike Crne Gore. Pokretači arbitražnog spora opredjeljeni su za dogovor sa Vladom Crne Gore, vjerujući da će nova politička garnitura u Crnoj Gori imati više sluha i prihvatiti ponudu da se postigne međusobni dogovor, bilo kroz arbitražni postupak, ili vansudskim poravnanjem. Zašto se više izIagati visokim troškovima spora koja se mjeri desetinama miliona eura koje će platiti obje strane. A, šesta je godina od terora Mila Đukanovića preko njegovih poslušnika u pravosuđu nad gospodinom Duškom Kneževićem",  navode se u saopštenju Pravnog tima Atlas Grupe.

Kneževićeva odbrana je uputila pitanje Ministarstvu finansija i predsjedniku Vlade Milojku Spajiću - da li su spremni da prihvate ponuđeni dogovor sa pravnim timom Duška Kneževića i Atlas Grupe, ili će rizikovati da izgube spor pred Arbitražnim sudom u Hagu i u tom slučaju bi morali oštećenoj strani da isplate nekoliko stotina miliona eura, što bi ozbiljno ugrozilo crnogorski budžet i negativno se odrazilo na kreditni rejting Crne Gore što bi uticalo kod novih zaduženja u inostranstvu.