Pred Sudom BiH se već nekoliko mjeseci vodi proces protiv Dodika, ali i v. d. direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića. Razlog je potpisivanje ukaza o Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, koje je Christian Schmidt stavio van snage svojim prijašnjim odlukama. Lukić se pred sudom nalazi zbog objavljivanja Dodikovih odluka u Službenom glasniku RS-a.

Za sada je održano nekoliko ročišta koja su većinom obilježila dešavanja ispred zgrade Suda BiH, gdje su Dodikove pristalice "pravile show." Posebno je poznat slučaj Sanje Vulić, državne parlamentarke iz SNSD-a koja je ispred zgrade Suda psovala ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u BiH Michaela Murphyja.

Što se tiče same sudnice, dešavanja su bila dosta manje zanimljiva. Sudski proces teče normalno, čak i s Dodikovim pokušajima da omalovažava sutkinju Senu Uzunović i samu instituciju Suda BiH. Počelo je saslušanje svjedoka i iznošenje dokaza, a odbrana predsjednika RS-a od početka procesa kaže da će pred Sud, kao svjedoka pozvati upravo visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

Iako se Schmidt u BiH nalazi na funkciji visokog predstavnika, on je ipak državljanin Njemačke, koji u Bosni i Hercegovini u kontekstu učešća u sudskom procesu, boravi kao stranac. Zbog toga su se mnogi zapitali: Da li strani državljanin može biti svjedok u procesu ispred Suda BiH?

Kako za Klix.ba objašnjava ekspert za ustavno pravo Davor Trlin, zakon ne kaže eksplicitno da strani državljanin može biti svjedok, ali takođe ne isključuje ovu opciju.

"Za strane državljane je pretpostavka da mogu, jer nisu navedeni ni kao osobe koje se ne mogu saslušati kao svjedoci u krivičnom postupku ni kao osobe koje mogu odbiti svjedočenje u krivičnom postupku", objašnjava Trlin.

Dodaje da je konačna odluka na Sudu Bosne i Hercegovine.

"Naravno, u konkretnom slučaju, sud može da odbije tog stranog državljanina kao svjedoka jer ne smatra da daje iskaz na okolnosti krivičnog djela", rekao je Trlin.

Kao posebno važnu stavku navodi način na koji će Schmidt, ako ga odbrana predloži i Sud potvrdi kao svjedoka, biti pozvan.

"Inače, Ministarstvo pravde BiH je centralni organ veze i sud mora poziv svjedoku slati preko njih, ide to putem zamolnice uvijek. Bilo je situacija da su sudovi slali poziv direktno pa su dolazile protestne note", rekao je Davor Trlin.

Imajući u vidu da nije jasno istaknuto u zakonu da li strani državljanin može biti svjedok na Sudu BiH, također se može reći da nije razumljivo da li bi Schmidt bio podložan kazni koja čeka državljane naše zemlje ako se ne odazovu na poziv da budu svjedoci.

U slučaju da osoba odbije doći nakon prvog poziva za svjedočenje, može dobiti kaznu do 5.000 KM, a sud ima i mogućnost prinudnog dovođenja svjedoka. Ako se svjedok, koji je već upozoren, opet ne odazove na poziv Suda, slijedi ga kazna do 30.000 KM.

Tako je 2014. godine neimenovana osoba, pozvana više puta da svjedoči u procesu zbog ratnih zločina, dobila kaznu od 20.000 KM, a Sud BiH je čak najavio da bi mu se mogao odrediti zatvor od 90 dana.

Ipak, važno je napomenuti još jednom da nije potpuno jasno da li Schmidt može biti podložan ovim kaznama, kao strani državljanin u Bosni i Hercegovini, ali svakako da se može pojaviti u sudnici.

Podsjetimo, Milorad Dodik i Miloš Lukić bi, ako bi presuda bila osuđujuća, mogli dobiti kaznu do pet godina iza rešetaka. Ipak, ono što posebno brine Dodika i Lukića je činjenica da uz ovu kaznu ide zabrana vršenja javne dužnosti, što bi za predsjednika RS značila prijevremena politička penzija, a to bi tek otvorilo Pandorinu kutiju mogućih posljedica za Milorada Dodika.