Raketa koja prevozi sondu poletjela je iz lansirnog centra Venčang na južnom tropskom ostrvu Hainan, nešto prije 17.30 (9.30 GMT), javila je agencija.

Veliki broj ljudi izašao je na plaže Hainana da gleda lansiranje, koje se odvija u sred kineskog petodnevnog praznika povodom Prvog maja.

Sinhua je pozdravila lansiranje kao "prvi poduhvat ovog tipa u istoriji ljudskog istraživanja Mjeseca".

Cilj misije je da se prikupi oko dva kilograma uzoraka sa skrivene strane Mjeseca i da se oni donesu na Zemlju na analizu.

Radi se o tehnički kompleksnoj misiji, koja će trajati 53 dana i tokom koje će se postaviti sonda na polovini Mjeseca koja se nikada ne vidi sa Zemlje.

Kina je 2019. već postavila spravu na skrivenoj strani Mjeseca ali ona nije donosila uzorke. Sonda će čim se spusti na Mjesec početi sa prikupljanjem uzoraka i sprovoditi testove, a zatim bi trebalo da se vrati na Zemlju i sleti u Svemirski lansirni centar Venčang.

Kina je investirala više milijardi dolara u svoj vojni svemirski program da bi sustigla SAD i Rusiju.

Peking je već zabilježio nekoliko uspjeha, između ostalog izgradnju svemirske stanice Tjangong, gdje je prošle nedjelje poslata nova ekipa od tri astronauta.

Kina je uspjela da spusti i mali rover na Mars i bila je treća zemlja na svijetu, koja je poslala ljude u svemir sopstvenim sredstvima.

SAD planiraju da pošalju astronaute na Mesec 2026. u misiji Artemis tri, a Kina planira to isto do 2030. godine.

Kina je 2020. godine vratila uzorke sa bliže strane Mjeseca, što je prvi put da je neko to uradio od američkog programa Apolo koji je završen 1970-ih. Analiza uzoraka pokazala je da sadrže vodu u malim granulama u lunarnoj prašini.