POBJEDA: Krajem januara ove godine, nakon konkursa, izabrani ste za izvršnog direktora EPCG. Što Vas je motivisalo da se prijavite na konkurs i koji su Vaši glavni ciljevi dok budete na toj poziciji?

BULATOVIĆ: Na konkurs sam se prijavio radi novih izazova i želje da znanjem i iskustvom koje sam sticao radom u energetici doprinesem novom zamahu razvoja tog sektora u Crnoj Gori. Diplomirani sam elektroinženjer, s ozbiljnim iskustvom rada i rukovođenja u organima vrlo respektabilnih kompanija i organizacija, kao što su EPCG, Crnogorski elektroprenosni sistem, Centar za koordinaciju sigurnosti iz Beograda, Coordinated Auction Office in South East Europe (SEE CAO) u vlasništvu osam prenosnih sistema iz Jugoistočne Evrope, Terna Crna Gora (dio stranog društva Terna Italija) i Privredna komora kao predsjednik Odbora za energetiku i rudarstvo. Takođe, autor sam desetina radova na temu energetike, kako u Crnoj Gori, tako i u inostranstvu. Vjerujem da sam radom na najodgovornijim pozicijama u tim kompanijama i asocijacijama pokazao da sam u stanju da se suočim sa najozbiljnijim iskušenjima i u EPCG. Takođe, od ogromnog značaja je i to što se na čelu Ministarstva energetike i rudarstva nalazi prof. dr Saša Mujović, čovjek u čije ljudske i profesionalne kvalitete mnogo vjerujem, a mislim da svi prepoznajemo njegovu namjeru da poboljša stanje u crnogorskoj energetici. Očekujem da će kompanija u mom mandatu biti uspješna i profitabilna, a u fokusu će mi, svakako, biti investicije kako u pogledu razvoja postojećih, tako i u dijelu koji se odnosi na valorizaciju novih izvora energije, jer se samo na taj način ozbiljno doprinosi dugoročnoj održivosti sistema i energetske nezavisnosti Crne Gore.

POBJEDA: Kako ocjenjujete prošlogodišnje poslovne rezultate Elektroprivrede i njenih kćerki kompanija (CEDIS, Rudnik uglja, EPCG - Željezara, EPCG - Solar gradnja...) iako tada nijeste bili na čelu kompanije? Da li će EPCG grupa prošlu godinu završiti u plusu?

BULATOVIĆ: Poslovni rezultati su, razumije se, veoma važni, ali ne moraju uvijek da budu jedino mjerilo kvaliteta u radu jedne kompanije, budući da zavise od mnogo faktora na koje je nemoguće uticati. Poslovni rezultat EPCG u minuloj godini je dobar, s tim što predstavlja kombinaciju više faktora, počev od hidrologije, preko spremnosti naših postrojenja, pa sve do povoljnih cijena na berzi. Kompanija je, prije oporezivanja, ostvarila rezultat u iznosu 65,87 miliona eura. Ako govorimo o EPCG grupi, tu je, takođe, ostvaren dobar, pozitivan poslovni rezultat.

POBJEDA: Kakvi su rezultati kompanije EPCG u dosadašnjem dijelu ove godine? Da li ste zadovoljni tim rezultatima i što je na njih najviše uticalo? Da li očekujete da kompanija i ovu godinu završi u plusu?

BULATOVIĆ: Rezultat za dosadašnji dio tekuće godine je veoma dobar, a on, kao što je već navedeno, zavisi kako od hidroloških prilika, tako i od dobrog upravljanja prodajom/kupovinom na berzi. Prevedeno na jezik brojki, za prva četiri mjeseca 2024. godine ostvaren je uvoz od 339,6 GWh vrijednosti od 23,7 miliona eura, a ako se prisjetimo 2023. godine, za isti period je uvezeno 265 GWh električne energije, ali zbog većih cijena na tržištu, uvoz je iznosio 33 miliona eura. Tokom istog perioda 2024. godine ostvaren je izvoz električne energije od 593 GWh vrijednosti od 51,8 miliona eura. Ostvarena proizvodnja tokom prva četiri mjeseca 2024. godine je 1.140 GWh. Ostvarene padavine su na nivou od 722 litra po metru kvadratnom (lit/m²), što je pet odsto manje od prosjeka. HE Piva je proizvela sedam odsto više električne energije u odnosu na plan, HE Perućica je na 90 odsto, dok je TE Pljevlja na 103 odsto u odnosu na plan.

POBJEDA: Više od četiri decenije (od izgradnje Termoelektrane Pljevlja) država, odnosno Elektroprivreda nije izgradila novi veći stabilni izvor električne energije. Da li i kada treba očekivati izgradnju većih elektrana? Koji su lično Vaši favoriti što se tiče izgradnje elektrana?

BULATOVIĆ: Potpuno je jasno da su Crnoj Gori prijeko potrebni novi izvori električne energije, tako da je naša kompanija usmjerena na izgradnju novih objekata. Cijenim da ugradnja agregata A8 u HE Perućica - a nedavno smo sa CGES-om potpisali dugo čekani ugovor o izgradnji infrastrukture za priključenje i priključenju - te prevođenje viška vode rijeke Zete u jezera Krupac i Slano, kao i ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja, ozbiljno doprinose poboljšanju performansi postojećih postrojenja. S druge strane, u kontekstu priče o novim objektima, u fokusu EPCG su svakako VE Gvozd 1 i 2, Solari 5000+ te hidroelektrane Komarnica, Kruševo i Ćehotina. Što se tiče HE Komarnica, mislim da je to jedan od najboljih projekata za koji imamo pripremljenu dokumentaciju i s kojim se najdalje odmaklo u smislu realizacije. Priključenjem planiranih obnovljivih izvora energije na prenosnu mrežu te izgradnjom reverzibilne elektrane Komarnica, elektroenergetski sistem Crne Gore, a samim tim i društvo u cjelini, uključujući i mjesta koja gravitiraju navedenom području, dobili bi nemjerljive benefite. Nakon dobijanja saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu pristupilo bi se pregovorima o finansiranju na osnovu kojih bi bio raspisan međunarodni tender za radove i opremu HE Komarnica. Izgradnja HE Komarnica, sa prethodnom izradom glavnog projekta, trajala bi oko sedam godina.

Nažalost, ovaj projekat je na čekanju jer su, u minulom periodu, predstavnici prethodne vlade posustali pod pritiskom populizma i nedovoljno dobrog poznavanja svih prednosti ovog projekta. Jer, valja podsjetiti na činjenicu da je HE Komarnica kroz dosadašnji razvoj više puta mijenjala tehnička riješenja i svaki put je bivala energetski manje atraktivna, a ekološki prihvatljivija. Podsjećamo da se prva ideja odnosila na kotu 828 mnm (metara nadmorske visine), pa je zbog zaštite Šavnika smanjena na 818, zbog zaštite ušća Bukovice i Bijele na 816 mnm, a na kraju zbog zaštite kanjona Nevidio na 811 mnm, a projektovan je dodatni mali agregat preko kojeg se ispušta ekološki prihvatljiv protok. Takođe, sva sprovedena istraživanja su pokazala da izgradnjom HE Komarnica i formiranjem pripadajuće akumulacije neće doći do nestanka nijedne biljne ili životinjske vrste. Štaviše, sve biljne i životinjske vrste čija će staništa biti potopljena izgradnjom akumulacije imaju svoja staništa na višim kotama, u istom kanjonu ili u vodotocima uzvodno od buduće akumulacije.

POBJEDA: Kako ocjenjujete broj zaposlenih u EPCG i u kompanijama iz EPCG grupe? Da li ima viška zaposlenih?

BULATOVIĆ: Broj zaposlenih u energetskim kompanijama jeste doživio rast u posljednjih nekoliko godina, a smatram da sve zaposlene treba uposliti tako da budu od maksimalne koristi za sistem, što se na najbolji mogući način može izvesti kroz razvoj novih projekata kojima se i našoj kompaniji donosi nova vrijednost.

POBJEDA: Termoelektrana (TE) je jedan od glavnih crnogorskih proizvodnih energetskih objekata u kojem se proizvodi oko 40 odsto električne energije. S obzirom na to da će naredne godine TE biti van pogona nekoliko mjeseci zbog ekološke rekonstrukcije, da li se već planira na koji način će biti obezbijeđene potrebne količine električne energije? Da li građani i privreda zbog toga mogu naredne godine očekivati povećanje cijene električne energije?

BULATOVIĆ: Kao ozbiljan menadžment najvažnije kompanije u državi, svjesni smo izazova koji nas čekaju u 2025. godini, što nas je motivisalo da pravovremeno krenemo u nabavku električne energije po povoljnim cijenama. Smatram da EPCG ima i znanje i iskustvo da uspješno prođe kroz sva iskušenja, pa i ono koje se odnosi na zastoj TE Pljevlja zbog radova na ekološkoj rekonstrukciji. Što se tiče cijene električne energije za domaćinstva, moram reći da su cijene u Crnoj Gori najniže u regionu te da je to možda i jedina roba koja, u minulom periodu, nije poskupila, tako da smatram da je, posve nezavisno od ekološke rekonstrukcije, jedna od mogućnosti svakako i povećanje, ali na način da se to ne odrazi na ranjive kategorije. EPCG uvijek mora da vodi računa o balansu između svoje statutarne obaveze da stvara profit i društvene odgovornosti u smislu zaštite najranjivijih kupaca.

:Željezara uz strateškog partnera ima perspektivu

POBJEDA: Propala su dva tendera za zakup pogona EPCG - Željezare (Čeličanu i Kovačnicu), jer nije bilo kvalitetnih ponuda. Da li ste očekivali veće interesovanje i kvalitetnije ponude na tenderima za ove pogone? Da li EPCG - Željezara ima perspektivu i da li očekujete da se ipak nađe strateški partner za tu kompaniju?

BULATOVIĆ: Tenderi su pokazali da postoji interesovanje za zakup pogona Željezare, što nas čini umjerenim optimistima u smislu uvjerenja da će se, u dogledno vrijeme, pronaći respektabilan partner. Na pomenute tendere su se javljale ozbiljne kompanije i to je svakako nešto što treba da nas ohrabri, s tim što iz nekih tehničkih razloga nije došlo do realizacije. Smatram da Željezara, imajući u vidu njen solarni potencijal i planirane aktivnosti na tom prostoru, uz izbor adekvatnog strateškog partnera, ima ozbiljnu perspektivu.