Ona je navela da još uvijek nije jasan stav ove zemlje po pitanju rezolucije. Upravo je Centar za građansko obrazovanje jedna od stotinu nevladinih organizacija koje su inicirale da Crna Gora bude kosponzor rezolucije.

"Žalosno je da je ikome u vladi ovo pitanje dilema", rekla je Uljarević za Novu.rs te dodaje:

"Potom smo iz medija saznali da je premijer na jednoj panel diskusiji u Njemačkoj najavio da će podržati, ali ne i konsponzorirati".

Navodi da su poruke koje su dobivali da su to "pitanja iz prošlosti kojima vlada ne želi da se bavi".

"Sada imamo drugačiji zaokret i ova diplomatska misija Vlade Crne Gore pokazuje da ona nema rezistenciju u odnosu na Beograd, odnosno na Vučića primarno i da nemamo progresivne vlasti, koje mogu da budu na jasnoj liniji, bez utjecaja nacionalista", pojasnila je Uljarević.

Na pitanje da li se ovo gleda kao potez Beograda, odgovara:

"U većinskoj javnosti da, i mislim i na onu koja je bila protiv rezolucije, oličena u koalicionim partnerima premijera", odgovorila je.

Kako pojašnjava, stiče se dojam da crnogorska vlada nije ni pročitala rezoluciju jer oni predloženi amandmani adresiraju nešto što ne postoji.

"Nemamo kolektiviziranu krivicu, to je narativ koji Vučić šalje. U rezoluciji imamo pozivanje na osam pravosnažnih i osuđujućih presuda Haškog tribunala koji individualiziraju krivicu. Pitanje Dejtona nije nešto što se adresira u rezoluciji. Ovi amandmani su, po mom sudu, pisani van Crne Gore, te trebaju da ukažu da su crnogorske vlasti lojalne Vučiću", smatra Uljarević.

Smatra da ovakve stvari ne mogu doprinijeti smirivanju tenzija u regionu.

"Suštinski problem regiona postaje Vučić sa svojim pristupom politici koja nije destablizirajući faktor u Srbiji, već i regionu kroz pokušaje buđenja tačaka koje ima u pojedinim državama. Ako Srbija ne počne da se bavi svojim problemima, neće doći do kvalitetnih poboljšanja tih odnosa", zaključila je Uljarević.

Izvor:Klix.ba