Bivša šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić u razgovoru za CdM kaže da je podrška članstvu u EU u crnogorskoj javnosti još uvijek toliko visoka da ni za koju jaču političku stranku nije oportuno javno biti protiv tog cilja. No, upozorava da raniji politički stavovi, kao i neki sadašnji politički potezi, jasno signaliziraju da u vladajućoj koaliciji postoji otpor prema EU cilju.

“Da ne ulazim u mnogobrojne poteze i detalje iz kojih se to moglo zaključiti, osvrnuću se samo na jedan, najrecentniji – stav prema UN Rezoluciji o genocidu u Srebrenici. Zanemariću na trenutak dvije bitne činjenice: moralni aspekt ove Rezolucije i činjenicu da se niti Srbija, niti Srbi, niti bilo koji drugi narod ne spominju u ovoj Rezoluciji. Gledano hladno politički, iz aspekta interesa Crne Gore: sponzori Rezolucije su više od polovine država članica EU, a od dvije najveće Njemačka je predlagač, a Francuska sponzor. Crnogorsko vodstvo se sedmicama muči sa iznošenjem stava kako će glasati u UN”, naglašava Pusić.

Podvlači da su se sada pojavili s idejom o nekim amandmanima koji sasvim očito neće imati nikakvog odjeka, već će se koristiti kao izgovor.

“Međutim, koja je politička poruka? Poruka je da Crna Gora ne stoji s Evropom, već s Rusijom. Je li to u interesu Crne Gore i ogromne većine njenih građana? Pomaže li to Crnoj Gori na EU putu? Pa naravno da ne! I to je ono na što treba obratiti pažnju: dok se zaklinju u EU budućnost Crne Gore, vuku li vodeći političari poteze koji de facto osujećuju taj cilj i rade protiv njega? Više od svega to će odrediti hoće li i kada Crna Gora postati EU članicom”, navodi Pusić u razgovoru za CdM.

Ona podsjeća da se krajem 2019. činilo da je Crna Gora na korak do članstva i očekivanja u EU su bila da bi se to moglo dogoditi 2022.

“No politika Crna Gore se promijenila i, što se EU tiče, nastupilo je nazadovanje. Glavnu riječ i odlučujući uticaj na to hoće li i kada Crna Gora postati članicom EU imatće političko vodstvo zemlje. “Geopolitička događanja” neće tu imati nikakvog uticaja, osim ako ne mislite na pojačani interes Rusije da to svakako spriječi. No, Rusija to ne može spriječiti, ako su crnogorski politički lideri posvećeni tom cilju. I tu, po mom mišljenju, leži problem”, ističe profesorica Pusić.

Odgovarajući na pitanje kada bi Crna Gora mogla postati članica EU, Pusić kaže da se sa priličnom sigurnošću može reći da Crna Gora neće ući u EU ni ove ni slijedeće godine. Objašnjava i zašto.

“Ove godine se bira novi EU Parlament i nova Komisija, a slijedeća će biti godina pokušaja konsolidacije EU institucija. Nakon toga sve je moguće. Što se EU strane tiče, važno je voditi računa o predsjedničkim i parlamentarnim izborima u pojedinim državama članicama, naročito onim velikim. Primjera radi, sljedeći parlamentarni izbori u Njemačkoj biće najkasnije 2025. Iz današnje perspektive nije jasno ko bi nakon toga mogao formirati vladu i kako će izgledati parlamentarna većina. Francuska ima predsjedničke izbore 2027. Ovo je drugi i zadnji (konsekutivni) Makronov mandat i on bi mogao biti sklon nekom značajnijem EU uspjehu prije odlaska s presdjedničke dužnosti”, navodi ona.

Kako dodaje, proširenje bi moglo biti takav uspjeh, naravno ako se tako politički prikaže. Pitanje je i kako će izgledati novi EU Parlament.

“Za sada se prognozira skretanje u desno, što bi bio loš znak za proširenje. Parlament nema toliki direktan uticaj, ali snažno utiče na opštu atmosferu kako u EU institucijama, tako i u EU javnosti. No najvažniji, pa i presudni uticaj na to kada će Crna Gora ući u EU, imaće samo političko vodstvo Crne Gore”, kaže sagovornica CdM-a.

Vesna Pusić se osvrnula i na značaj dobijanja IBAR-a.

“Rizikujući i da zvučim banalno, reći ću da je pozitivna ocjena svakako bolja od negativne. IBAR će pokazati u prvom redu spremnost EU da aktivno radi na crnogorskom članstvu. No najvažniji je drugi dio ove jednačine – spremnost crnogorskog vodstva da radi to isto. Manje je važno što govore, važno je što rade”, poručila je Pusić u razgovoru za CdM.

CdM