Za razliku od interkontinentalnih balističkih raketa sa nuklearnim bojevim glavama koje mogu uništiti čitave gradove, taktičko nuklearno oružje za dejstvo protiv trupa na bojnom polju je manje moćno i može imati snagu od oko 1 kilotona. Poređenja radi, američka bomba bačena na Hirošimu tokom Drugog svjetskog rata bila je od 15 kilotona.

Takvo nuklearno oružje u vidu avionskih bombi, bojevih glava za rakete kratkog dometa ili artiljerijske municije, može biti veoma kompaktno. Male dimanzije omogućavaju da se diskretno prenese u kamionu ili avionu, piše agencija AP.

Za razliku od strateškog naoružanja, koje je bilo regulisano sporazumima o kontroli naoružanja između Moskve i Vašingtona, taktičko oružje nikada nije bilo ograničeno, a Rusija nije objavila njihov broj, ili bilo koje druge detalje.

Šta je Putin rekao o nuklearnom oružju?

Ruski predsjednik Vladimir Putin je od početka napada na Ukrajinu 24. februara 2022. više puta podsjećao Zapad na nuklearnu moć Moskve, u pokušaju da obeshrabri povećanje vojne podrške Kijevu.

Na početku rata Putin je često spominjao nuklearni arsenal obećavajući da će upotrebiti „sva sredstva“ neophodna za zaštitu Rusije. Međutim, kasnije je ublažio svoje izjave poslije poraza ukrajinske ofanzive prošlog ljeta i uspjeha Rusije na bojnom polju.

Odbrambena doktrina Moskve predviđa nuklearni odgovor na atomski udar, ili čak napad konvencionalnim oružjem "koji ugrožava samo postojanje ruske države“. Ta nejasna formulacija dovela je do poziva pojedinih ruskih eksperata Putinu da pooštri doktrinu kako bi primorao Zapad da ozbiljnije shvati upozorenja.

Ipak, ruski lider je prošle jeseni rekao da ne vidi razlog za takvu promjenu.

"Ne postoji situacija u kojoj bi bilo šta ugrozilo rusku državnost i postojanje ruske države. Mislim da nijedna osoba trezvenog uma i jasnog pamćenja ne bi mogla da dođe na ideju da upotrijebi nuklearno oružje protiv Rusije“, rekao je on.

Zašto je Rusija poslala nuklearno oružje u Bjelorusiju?

Prošle godine Rusija je premjestila dio svog taktičkog nuklearnog arsenala na teritoriju saveznika Bjelorusije, koja se graniči sa Ukrajinom i članicama NATO alijanse Poljskom, Letonijom i Litvanijom.

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko dugo je pozivao Moskvu da rasporedi nuklearno oružje u njegovoj zemlji, koja ima bliske vojne veze sa Rusijom.

I Putin i Lukašenko su rekli da je razmještanje nuklearnog oružja u Bjelorusiju imalo za cilj da se suprotstavi prijetnjama sa Zapada. Prošle godine, Putin je povezao ovaj potez sa odlukom britanske vlade da Ukrajini obezbijedi granate koje sadrže osiromašeni uranijum.

Nijedan od lidera nije rekao koliko bojevih glava je premješteno, već samo da su objekti iz sovjetskog doba bili spremni da ih prime, kao i da su bjeloruski piloti i posade raketnih snaga obučeni da ih koriste. Oružje je ipak ostalo pod ruskom kontrolom.

Raspoređivanje taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji, koja ima granicu od 1.084 kilometra sa Ukrajinom, omogućilo bi ruskim avionima i projektilima da lakše i brže stignu do potencijalnih ciljeva u toj zemlji. Takođe je proširilo sposobnost Rusije da gađa nekoliko NATO saveznika u istočnoj i centralnoj Evropi.