Predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović pitao je Spajića hoće li Crna Gora na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici koju su inicirale Njemačka i Ruanda.

Ibrahimović je naveo da su Rezoluciju do sada kosponzorisali neki od ključnih crnogorskih međunarodnih partnera, među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Slovenija i Sjeverna Makedonija.

"Ni opozicija ni pozicija nemaju pravo da se kolebaju kada je u pitanju evropski put Crne Gore", rekao je Ibrahimović, ističući da vjeruje u premijera da će se državnički izboriti sa svim izazovima. 

Ibrahimović smatra da bi Crna Gora glasanjem za Rezuluciju još jednom stala na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava i potvrdila da suštinski, a ne deklarativno, pripada dijelu civilizivanog svijeta čiji dio želi da bude vrijednosno, suštinski i formalno.

"U rezoluciji se nigdje ne pominje da je jedan narod genocidan", rekao je Ibrahimović. 

Zbog arbitraže moguća šteta od 100 miliona

Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović naveo je da je kuvajtski konzorcijum “Northstar” i “Equest Capital Limited Jersey”, koji je trebalo da izgradi turistički kompleks Montrose, pokrenuo arbitražu protiv Crne Gore.

On će pitati Spajića kolika je vrijednost odštetnog zahtjeva i šta je obrazloženje konzorcijuma za pokretanje arbitražnog postupka.

“Da li ima propusta države u ovom slučaju i očekujete li da ishod arbitraže bude u korist države”, upitao je Đurović.

On je rekao da se od 2017. godine hoteli od pet zvjezdica oslobađaju obaveze plaćanja komunalija. 

Naglasio je da je ovdje počinjena ogromna šteta po javni interes. 

"Nama slijedi arbitraža koja će, uz izmaklu dobit, državu koštati 100 miliona", rekao je Đurović.  

Spajić je rekao da je Kabinetu predsjednika Vlade Crne Gore, 22. februara 2024. godine, dostavljen je zahtjev za pokretanje arbitraže, za projekat „Montrose” (sada projekat “Ritz Carlton Montenegro”), čiji potpisnici su Vlada Crne Gore i Konzorcijum Northstar d.o.o. i Equest Capital Limited, preko pravnog zastupnika Schonherr Rechtsanwalte GmbH and Schonherr si Asoccciatii SCA. 

"Zahtjev za pokretanje postupka arbitraže, kako je navedeno u pomenutom obraćanju, dostavljen je iz razloga potencijalnog kršenja odredbi iz Ugovora o dugoročnom zakupu od 11. septembra 2009. godine, koji je ispred Vlade potpisao tadašnji potpredsjednik Igor Lukšić. Upućenoj inicijativi za pokretanje postupka arbitraže prethodilo je Obavještenje o raskidu predmetnog ugovora, u skladu sa članom 31 Ugovora o dugoročnom zakupu zemljišta, koju je kompanija “Northstar” d.o.o., u ime Konzorcijuma "Northstar" d.o.o. i "Eques Capital Limited", aktom od 22. jula 2022. godine, dostavila Ministarstvu finansija, kako su naveli, zbog kršenja određenih ugovornih odredbi od strane Vlade Crne Gore, među kojima su i izgradnja i povezivanje infrastrukture vezano za predmetnu lokaciju. Nadalje, crnogorska javnost je sa postupkom upoznata u prethodnom periodu, imajući u vidu da je na sjednici Vlade Crne Gore od 15. septembra 2022. godine, razmatrana Informacija o obavještenju o raskidu pomenutog ugovora. Vlada je tada donijela Zaključke i zadužila Ministarstvo finansija da u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja, Zaštitnikom imovinsko pravnih interesa, Agencijom za investicije Crne Gore, Ministarstvom kulture i Upravom za zaštitu kulturnih dobara, formira Operativni tim koji će se baviti rješavanjem otvorenih pitanja u vezi sa Ugovorom iz 2009. u cilju nastavka realizacije Projekta u obostranom interesu", kazao je premijer.

S tim u vezi, navodi Spajić, vođeni su pregovori sa predstavnicima investitora, u cilju nastavka realizacije investicije, na kojima nije došlo do dogovora. 

"Imajući u vidu da nije postignuto saglasje za dalju realizaciju pomenutog ugovora, izvjesno je bilo pokretanje postupka arbitraže od strane zakupca. U odnosu na Vaše prvo pitanje, ukazujemo da u ovom momentu ne možemo predvidjeti vrijednost odštetnog zahtjeva, imajući u vidu da  suprotna strana u odštetnom zahtjevu traži i izgubljenu dobit, a koja će se utvrđivati u naknadnom postupku od strane vještaka finansijske struke. Tužilac je u obrazloženju naveo, između ostalog, sljedeće razloge: da nije ispoštovana obaveza tuženog odnosno države da u saradnji sa Opštinom Herceg Novi izgradi i poveže javnu infrastrukturu, da nije ispoštovana obaveza tuženog da usvoji prostorno plansku dokumentaciju za predmetni lokalitet a koja obaveza je bila oročena na 6 mjeseci od usvajanja u Skupštini Crne Gore, da je tužilac ispunio svoju obavezu u pogledu izmirenja obaveze plaćanja zakupnine za period od deset godina unaprijed, dok je bio spriječen da realizuje aktivnosti po projektu, u smislu podnošenja zahtjeva za izgradnju i započinjanje građevinskih aktivnosti, obzirom da tuženi i opština bili dužni da pokrenu izgradnju i povezivanje infrastukture na lokaciju", kaže premijer.

Navodi i da je tužilac u septembru 2018. godine zatražio izdavanje urbanističko tehničkih uslova, a u odnosu na koji zahtjev je konstatovano da je prije aktivnosti po pitanju izrade tehničke dokumentacije potrebno dobiti saglasnost na HIA (Heritage Impact Assessment) studiju; te da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara 17. aprila 2019. godine, imenovala tim kojm je dat rok od 90 dana da završi predlog analize HIA studije.

"U odnosu na šta je predlog pripremljen godinu dana kasnije, u maju 2020. godine, a koji je kasnije proslijeđen dalje na prosljeđivanje nadležnim tijelima. Takođe mišljenje UNESCO-a nije obezbijeđeno, pa konačno odobrenje na HIA (Heritage Impact Assessment) studiju nije dato, a tokom 2021. i 2022. godine, tužilac je redovno obavještavao tuženog da kašnjenja u započinjanju izgradnje infrastrukture, predstavljaju kršenje odredbi Ugovora. Tužilac je 22. juna 2022. godine, izdao obavještenje o raskidu, zbog višebrojnih  i kontinuiranih povreda garantovanih prava. A 22. novembra 2022. godine odražan je prvi sastanak na zahtjev tužioca, ali ni nakog toga nije bilo pomaka u rješavanju nastale problematike", kazao je Spajić.

Tužilac je pokrenuo postupak arbitraže, s obzirom na to da cijeni da ima pravo na povraćaj ulaganja, naknadu štete i gubitaka, dodaje.

"Važno je istaći da je za rješavanje spora po dogovoru nadležan Sud za međunarodnu arbitražu u Londonu i da se koriste pravila suda za međunarodnu arbitražu. U odnosu na pitanja da li je bilo propusta od strane države u ovom sluačju, te eventualnom ishodu spora, kao i šta su od obaveza predviđenih projektom realizovale Vlada i Opština Herceg Novi, ukazujemo da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, već u proceduri pripreme javnog poziva domaćim i međunarodnim advokatskim kancelarijama za zastupanje Crne Gore u arbitražnom postupku, a čiji zadatak bi bio da izradi pravnu analizu slučaja, nakon čega bi imali cjelovitiju sliku i pregled stvarnog stanja činjenja odnosno nečinjenja, obje ugovorne strane, što predstavlja osnov za dalje određivanje u ovom postupku. Da li je bilo zakulisnih radnji ili ne i da li se te radnje mogu pripisati tadašnjoj vlasti pokazaće analize koje će biti sačinjene, ali i sam ishod arbitražnog postupka. Ono što je indikativno je činjenica da je potpisnik ugovora Igor Lukšić, u periodu  nakon što je Ugovor stupio na snagu bio i premijer, a njegova partija na vlasti sve do 2020. Ipak za to vrijeme, nije urađeno praktično ništa kako bi se ispoštovale obaveze iz ugovora. Konkretno, činjenica da od 2009. do 2022. (13 godina) nije izgrađena niti povezana javna infrastruktura je neprihvatljiva i šalje pogrešnu sliku o Crnoj Gori kao zemlji u kojoj želimo da vidimo veći broj direktnih stranih investicija. Takav imidž moramo odmah mijenjati. Svakako ukoliko u postupku, koji je pred nama, bude očigledno da postoje indicije o nekim nedozvoljenim postupanjima mi ćemo kao odgovorni ljudi obavijestiti nadležne istražne organe", rekao je Spajić. 

Kaluđerović pustila snimak Đukanovićevog govora o podršci srpskom narodu u Hercegovini i RS

Slađana Kaluđerović (SNP) rekla je da je DPS Crne Gore bila prva stranka koja je potpisala sporazum sa Putinovom strankom a onda su postali njegovi kritičari. Nekada su, kaže, govorili i o podršci srpskom narodu u Hercegovini i Republici Srpskoj. 

Ona je pustila snimak govora bivšeg lidera DPS-a Mila Đukanovića koji je rekao prije 25 godina "neka ne štiti Momir Bulatović srpstvo od mene, jer vlada koju ja vodim je morala godinama kriomice od Slobodana Miloševića i Momira Bulatovića da pomaže srpski narod u Hercegovini i Republici Srpskoj, kad su joj oni odlučno i bezdušno spustili rampu". 

Nermin Abdić (DPS) rekao je da neće dozvoliti bilo kome da vrijeđa tu stranku. 

"Generalizacija krivice i pokušaji da se nešto nama pripiše, narodski rečeno, 'mačku o rep", rekao je Abdić. 

Mandić je rekao "sjećamo se formulacija DPS-a o tome kako jedan bor raste na Durmitoru a drugi na Zlatiboru". 

Živković je rekao da ako ZBCG i SNP povuku podršku vladi, ta vlada ostaje bez podrške. 

"Možda sve evoluirali, nekad ste štrajkovali glađu zbog Kosova. Danas podržavate ovu vladu", rekao je Živković. 

Mandić: Da smo u Vladi naši ministri bi glasali protiv Rezolucije o Srebrenici

Čelnik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković rekao je da premijer treba da odgovori da li će Vlada nastaviti sa jasno orjentisanom spoljnom politikom koju je trasirao DPS od 2006. godine.

Živković je rekao da je ta spoljna politika bazirana na zapadnom vrijednosnom sistemu, te da je to bio najbolji dio politike DPS-a.

“Da li će Vlada u predstojećim odlukama međunarodnih institucija i organizacija slijediti do sada definisane ciljeve i jasno dati podršku u ime Crne Gore, bez obzira što takve odluke nemaju podršku druge najveće grupacije u parlamentarnoj većini, nekadašnjeg Demokratskog fronta. U stavrnosti i praksi ne vidimo da se dešava kontinuitet spoljne politike. Dio većine ne podržava članstvo Kosova u Savjetu Evrope”, naveo je Živković.

Spajić je rekao da je DPS bio najbolji partner Jediinstvene Rusije. To, kako navodi, ne govori on nego partneri Crne Gore, a to ima i u NATO izvještajima.  

"Možemo do dogovora svih zajednica koje žive u Crnoj Gori. Da se dogovorimo svi međusobno", rekao je Spajić. 

On je naglasio da je i u Evropskom parlamentu pohvalio ranije vlade zbog usklađivanja sa spoljnom politikom EU. 

"To je ipak samo dio spoljne politike. Drugi dio je politika u regionu, od 2014. do makar 2020. godine a možda i kasnije vođena je na pogrešan način", rekao je Spajić. 

Navodi da "neće da bode prst u oko nikome u regionu, jer treba imati najbolje odnose sa Kosovom, ali i sa Srbijom, i svima drugima u regionu". 

Živković je rekao da "vi očito nastavljate politiku DPS-a". 

"Vlast je najbolji lijepak, ideologije se zbog fotelje prodaju", rekao je Živković. 

Reagovao je Andrija Mandić, ističući da su se zajednički sa DPS-om 1992. godine na referendumu borili za zajedničku državu. 

"Bili smo zajedno, posle su neki zbog fotelja promijenili stranu, važno je da ne zaboravimo", rekao je Mandić. 

Reagovao je proceduralno Vladimir Dobričanin (UCG), ističući "samo jedna rečenica - Kosovo i Metohija". 

Živković je rekao da bivši DF podržava vladu koja podržava članstvo u NATO i državu Kosovo. 

"Ta vlada je vaš reprezent", rekao je Živković. 

Početak radova na auto-putu ranije nego što je planirano

Poslanica Pokreta Evropa sad Dragana Vučević pitala je Spajiće da li će biti ispoštovani najavljeni rokovi za početak radova na dionici auto-puta Mateševo – Andrijevica. Dokle se, pitala je, stigla sa  eksproprijacijom. 

"Iz Vlade je najavljeno da će izgradnja početi ove godine ali za eksproprijaciju treba vremena. Mještani Kralja strahuju da li će njihove kuće ostati", rekla je Vučević.   

Spajić je rekao da će početak izgradnje auto-puta biti znatno ranije. 

"Početak gradnje je planiran 2026. godine, ali ja očekujem da će to biti i ranije", kazao je Spajić.

Kako je rekao, snovi sada postaju stvarnost. 

"Mi ćemo u narednih pet-šest godina sagraditi te puteve. Ekonomija će napredovati", rekao je Spajić.  

Katnić odbio da bude smješten u KCCG

Poslanica Evrope sad Jelena Nedović zatražila je izvinjenje kluba DPS Crne Gore zbog, kako je rekla, skandaloznih uvreda na račun poslanika te stranke Vasilija Čarapića na sjednici parlamenta juče.

Nermin Abdić iz DPS-a rekao je da uvreda nije bilo. 

Poslanik GP URA Filip Adžić zatražio je da Vlada sagleda probleme radniika Košute, i da se premijer Spajić izjasni o tome kako rješavati njihove probleme. 

Poslanik DPS Oskar Huter rekao je da se mora preduzeti sve da se zaštiti uhapšeni bivši tužilac Milivoje Katnić, te da mora znati ko je na čelu institucionalnog galimatijasa, imajući u vidu da on štrajkuje glađu. 

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić rekao je da u slučaju Katnića svi državni organi treba da maksimalno povedu računa o njegovom zdravlju. 

"Pozivamo u ime Skupštine da se u Spužu povede računa o životu Katnića jer je svaki član ove zajednice bitan. Od popisa do popisa, sve nas je manje i treba voditi računa o svakom pojedincu. Prezumpcija nevinosti važi ali sprovođenje u istražni zatvor je jedna od mjera koje tužilaštvo koristi da bi došlo do dokaza u postupku. Kao neko ko je bio teško povrijeđen od bivšeg glavnog specijalnog tužioca, mislim da se mora o njemu povesti maksimalno računa. Mislim da taj stav dijele i Milan Knežević i Mihailo Čađenović", rekao je Mandić. 

Ministar pravde Andrej Milović rekao je da se slučaj Katnića politizuje i zloupotrebljava. Kazao je da je Katnić odbio da bude smješten u KCCG, te da ima pravo da štrajkuje glađu i dok ima svijest drugih rješenja nema.

"Odbio je smještaj u KCCG, pred svjedocima, potpisao je da je svjestan posljeduica. On sve što radi, radi na svoju ruku. Ima možda bolji tretman od ostalih, jer ima 71 godinu", kazao je Milović. 

Mandić je rekao da Katnić polazi od toga da je potpuno nevin, i da može da odgovori na sva pitanja i sve razjasni. 

Poslanik DPS Oskar Huter rekao je da su samo tražili informacije o zdravstvenom stanju Katnića, imajući u vidu značaj tog pitanja. 

Najava sjednice

Lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović pitaće Spajića hoće li Crna Gora na zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici koju su inicirale Njemačka i Ruanda.

Ibrahimović je podsjetio da su Rezoluciju do sada kosponzorisali neki od ključnih crnogorskih međunarodnih partnera, među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Slovenija i Sjeverna Makedonija.

Ibrahimović smatra da bi Crna Gora glasanjem za Rezuluciju još jednom stala na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava i potvrdila da suštinski, a ne deklarativno, pripada dijelu civilizivanog svijeta čiji dio želi da bude vrijednosno, suštinski i formalno.

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitaće Spajića od kada poznaje Do Kvona i šta je bio predmet razgovora tokom njihovog susreta u Beogradu.

Predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Danijela Živkovića interesuje da li će Vlada nastaviti sa jasno orijentisanom spoljnom politikom koju je trasirao DPS od 2006. godine.

Živković je rekao da je ta spoljna politika bazirana na zapadnom vrijednosnom sistemu.

“Da li će Vlada u predstojećim odlukama međunarodnih institucija i organizacija slijediti do sada definisane ciljeve i jasno dati podršku u ime Crne Gore, bez obzira što takve odluke nemaju podršku druge najveće grupacije u parlamentarnoj većini, nekadašnjeg Demokratskog fronta”, naveo je Živković.

On je Spajića upitao da li, zbog takve spoljne politike, očekuje da će koalicija "Za budućnost Crne Gore" pokrenuti pitanje izglasavanja nepovjerenja Vladi.

Predsjednik Kluba poslanika Hrvatske građanske inicijative i Demokrtaske unije Alabanaca, Adrijan Vuksanović, pitaće da li se razmišlja da Vlada izjednači stopu poreza na dodatu vrijednost za hotelske restorane i ostale ugostiteljske objekte koji ne posluju u sklopu hotela.

Šefa poslaničkog kluba Socijaldemokrata Borisa Mugošu interesuje da li će tokom ove godine i na koji način biti ispunjeno jedno od Spajićevih ključnih obećanja, koje je iskazano i kroz kalkulator obračuna neto zarada na sajtu PES-a - povećanje neto zarada svih zaposlenih u Crnoj Gori za oko 25 odsto.

Poslanik posebnog kluba Vladimir Dobričanin pitaće Spajića koji su razlozi za neobjavljivanje rezultata popisa i kada se može očekivati da oni budu dostupni, a poslanica Demokratske narodne partije Maja Vukićević pitaće ko opstruira objavljivanje podataka sa popisa.

Predsjednika Kluba poslanika Socijalističke narodne partije i Civisa, Bogdana Božovića, interesuje da li se može očekivati da će sredstva opredijeljena za poljoprivredu u 2025. godini iznositi tri odsto od ukupnog budžeta.

Poslanik Nove Srpske demokratije Dejan Đurović naveo je da je kuvajtski konzorcijum “Northstar” i “Equest Capital Limited Jersey”, koji je trebalo da izgradi turistički kompleks Montrose, pokrenuo arbitražu protiv Crne Gore.

On će pitati Spajića kolika je vrijednost odštetnog zahtjeva i šta je obrazloženje konzorcijuma za pokretanje arbitražnog postupka.

“Da li ima propusta države u ovom slučaju i očekujete li da ishod arbitraže bude u korist države”, upitao je Đurović.

Poslanika Albanskog foruma Artana Čobija interesuje je li završena izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju regionalnog puta Ostros - Vladimir i kada se može očekivati početak radova.

Poslanica Pokreta Evropa sad Dragana Vučević pitaće Spajiće da li će biti ispoštovani najavljeni rokovi za početak radova na dionici auto-puta Mateševo – Andrijevica.

RTCG